Odgovorio sam na pitanje, ali da odgovorim i na potpitanje, pošto je (kako shvatam) jedan od ciljeva kviza i upoznavanje sa nekim detaljima u vezi sa čuvenim matematičarima.
Podatak o Pirsonovom eksperimentu sa [inlmath]40000[/inlmath] bacanja sam davno čuo na predavanjima svog profesora Teorije verovatnoće. Naveo ga je kao primer u vezi sa statističkom definicijom verovatnoće. Sada sam kopao po svojim knjigama (ne znam da li ima nešto u vezi s tim na netu) i na brzinu nađoh još par primera, ali ne i ovaj. Izvor je udžbenik "Matematička statistika" autora dr Svetozara Vukadinovića i dr Jovana Popovića, izdanje 2004. strana 34. Evo prekucaću par interesantnih primera:
- Bifon je u [inlmath]4040[/inlmath] bacanja novčića dobio [inlmath]2048[/inlmath] puta grb, tj. relativnu frekvenciju [inlmath]0.5080[/inlmath]
- Pirson je u [inlmath]24000[/inlmath] bacanja dobio [inlmath]12012[/inlmath] puta grb (baš mu ide ovo sa [inlmath]12[/inlmath] na kraju )
- J. Kerih je u zarobljeništvu, za vreme rata, izveo deset serija po [inlmath]1000[/inlmath] bacanja i dobio sledeće brojeve grbova: [inlmath]502,511,497,529,504,476,507,528,504,529[/inlmath]
Francuski matematičar koji je prvi uočio da se binomna raspodela utoliko lošije zamenjuje normalnom ukoliko verovatnoća uspeha više odstupa od [inlmath]0.5[/inlmath]. Naravno, nije oborio teoremu Moavra i Laplasa, ali ga je razmišljanje o graničnim oblicima binomne distribucije dovelo do postavke sasvim nove diskretne raspodele, nazvane zasluženo po njemu.
p.s. Za odgovor ne treba google, dovoljno je otići na naš podforum Verovatnoća.