Korisnički Kontrolni Panel
Pogledajte svoj profil
Pogledajte svoje postove
ČPP
Prijavite se

Matematički forum na kojem možete da diskutujete o raznim matematičkim oblastima, pomognete drugima oko rešavanja zadataka, a i da dobijete pomoć kada vam zatreba


















Index stranica MATEMATIČKI FORUM „MATEMANIJA“ – UOPŠTENO O RADU FORUMA LATEX

Latex – uputstvo, saveti

Softver instaliran na forumu za pregledno pisanje matematičkih formula
– uputstvo, saveti, pitanja i odgovori...

Latex – uputstvo, saveti

Postod Daniel » Ponedeljak, 26. Novembar 2012, 11:20

UPUTSTVO ZA KORIŠĆENJE LATEXA



Odmah na početku, nemojte da vas isprepada obimnost ovog tutorijala. :) Njime su pokrivene skoro sve komande (ili bar 95% njih) koje vam ikad pri pisanju matematičkih izraza mogu zatrebati (za neke od njih se može desiti i da vam ne zatrebaju nikad). Za neko osnovno razumevanje Latexa dovoljno vam je da pročitate prvih pet-šest pasusa. Dalje su samo nabrajani konkretni primeri komandi (eksponenti, indeksi, razlomci itd.), koje i ne morate iščitati odmah, već kako vam koja od njih u toku korišćenja Latexa bude zatrebala.


ZAŠTO LATEX?


Na ovom forumu je instaliran Latex, jezik koji omogućava pisanje matematičkih formula. Njegovom upotrebom je i najsloženije formule i izraze moguće napisati vrlo pregledno, a u nekim situacijama je čak vrlo teško, ako ne i nemoguće, formulu napisati bez upotrebe Latexa.
Na primer, čest slučaj pisanja nekog jednostavnog izraza kao što je
[inlmath]2a+\sqrt[3]b[/inlmath]
bez upotrebe Latexa izgleda ovako:
2a+3koren(b),
što stvara zabunu da li se trojka nalazi pred korenom, ili je u pitanju treći koren. Ovo je samo jedan od mnogobrojnih takvih primera. Latex takve dileme eliminiše i čini formule sasvim preciznim i nedvosmislenim.


KAKO NAPISATI FORMULU U LATEXU?


Pri pisanju poruke, onaj deo poruke koji sadrži Latex kôd potrebno je da se nalazi između odgovarajućih BBkod-tagova. Na ovom forumu su instalirana dva dodatna BBkoda za Latex: InlineMath i equation. InlineMath tag se koristi kada je formulu potrebno postaviti „inline“, tj. unutar rečenice (na taj način zauzima manje prostora, ali je obično i sitnija i nešto teže čitljiva), a equation tag se koristi kada je formulu potrebno postaviti u poseban, izdvojen red.
Na stranici za pisanje poruke, među ostalim tasterima za BBkodove, nalaze se i ta dva tastera, InlineMath i equation, kao na slici:

latex.png
latex.png (13.23 KiB) Pogledano 22464 puta

U primeru sa slike pokazano je kako se jedan sasvim jednostavan matematički izraz, [inlmath]a^2+b^2[/inlmath], postavlja unutar equation tagova, što će za rezultat imati ispisivanje date formule u zasebnom redu.

BBKod ne treba umetati unutar InlineMath, odnosno equation tagova. Npr. ukoliko želite da povećate ili smanjite veličinu formule u odnosu na podrazumevanu, možete se poslužiti size tagovima, ali pri tome obavezno InlineMath, odnosno equation tagove stavljate unutar size tagova. Ako učinite suprotno, tj. ako size tagove postavite unutar InlineMath, odnosno equation tagova, size tagovi neće imati nikakvog uticaja i formula će biti ispisana u podrazumevanoj veličini, kao da size tagovi nisu ni umetnuti.

Treba izbegavati i pisanje teksta unutar InlineMath, odnosno equation tagova, jer će, u tom slučaju, prikazani tekst biti iskošen i boldovan.


PRIMERI FORMULA U LATEXU:


Iako na internetu postoje user-friendly online kreatori za Latex formule (kao, na primer, http://www.codecogs.com/latex/eqneditor.php ili http://mathurl.com), a koji zaista mogu poprilično da ubrzaju rad s Latexom, čak i za njihovo pravilno korišćenje je neophodno osnovno poznavanje principa funkcionisanja Latexa, a koji će ovde biti izloženi.
Nemojte se truditi da napamet naučite Latex-komande. Uvek možete koristiti ovo uputstvo kao podsetnik, a s vremenom će vam se mnoge komande, pogotovo one često korišćene, same od sebe „urezati u pamćenje“.



Kao što je već opisano u primeru na prethodno priloženoj slici, za eksponent se koristi znak ^
x^2 – rezultat je [inlmath]x^2[/inlmath]
x^{a+b} – rezultat je [inlmath]x^{a+b}[/inlmath]
U prethodnom slučaju vitičasta zagrada neće biti ispisana, njen zadatak je samo da ceo izraz a+b premesti u eksponent. Kada ne bi bilo vitičaste zagrade:
x^a+b – rezultat je [inlmath]x^a+b[/inlmath]
Čak i ako stavite
x^(a+b) – dobićete pomalo neočekivan rezultat: [inlmath]x^(a+b)[/inlmath]
Latex je, naime, razumeo da samo prvi karakter posle znaka ^ (a to je u ovom slučaju mala otvorena zagrada) treba staviti u eksponent. Zbog toga je i u ovom slučaju neophodno upotrebiti vitičaste zagrade:
x^{(a+b)} i dobićete ispravno napisano [inlmath]x^{(a+b)}[/inlmath]
Ovo pravilo s vitičastom zagradom važi ne samo za stepenu, nego i za većinu ostalih funkcija – ukoliko navedete neku funkciju, kao argument te funkcije se podrazumeva samo prvi naredni karakter, osim ako posle funkcije ne sledi izraz u vitičastoj zagradi.



Pisanje indeksa se postiže pomoću znaka _
a_n – rezultat je [inlmath]a_n[/inlmath]
x_1+x_2 – rezultat je [inlmath]x_1+x_2[/inlmath]
x_i^n – rezultat je [inlmath]x_i^n[/inlmath]
x_263 – rezultat je [inlmath]x_263[/inlmath] (samo prvi karakter se ispisuje unutar indeksa)
x_{263} – rezultat je [inlmath]x_{263}[/inlmath] (svi karakteri unutar vitičaste zagrade se ispisuju unutar indeksa)



Za množenje koristimo komandu \cdot
a\cdot b – rezultat je [inlmath]a\cdot b[/inlmath]
2\cdot3=6 – rezultat je [inlmath]2\cdot3=6[/inlmath]



Razlomci se pišu upotrebom komande \frac{}{}, gde je u prvoj vitičastoj zagradi brojilac, a u drugoj imenilac.
\frac{x}{2} – rezultat je
[dispmath]\frac{x}{2}[/dispmath]
\frac{1}{1+n} – rezultat je
[dispmath]\frac{1}{1+n}[/dispmath]
\frac{a_1^2+a_2^2}{a_1+a_2} – rezultat je
[dispmath]\frac{a_1^2+a_2^2}{a_1+a_2}[/dispmath]
Razlomke je moguće pisati i upotrebom \over komande, koja je interesantna po tome što kao argument za brojilac uzima sve što je napisano levo od same komande i kao argument za imenilac sve što je napisano desno od same komande, a unutar vitičaste zagrade (ako ista postoji):
n-1+n^2\over n-1 – rezultat je
[dispmath]n-1+n^2\over n-1[/dispmath]
n-{1+n^2\over n}-1 – rezultat je
[dispmath]n-{1+n^2\over n}-1[/dispmath]
Nemojte ni pokušavati da argumente za brojilac i za imenilac grupišete pomoću male zagrade :)
n-(1+n^2\over n)-1 – rezultat, očigledno pogrešan, biće
[dispmath]n-(1+n^2\over n)-1[/dispmath]
U nekim slučajevima, kada razlomci nisu previše glomazni, zgodno ih je pisati i pomoću kose crte, uz kombinaciju ^ i _
^a/_b – rezultat je [inlmath]^a/_b[/inlmath]

Dvojni razlomci se postižu kombinacijom \frac komandi:
\frac{\frac{x+1}{x+2}}{\frac{x+3}{x+4}} – rezultat će biti
[dispmath]\frac{\frac{x+1}{x+2}}{\frac{x+3}{x+4}}[/dispmath]


Koren se piše upotrebom komande \sqrt
\sqrt x – rezultat je [inlmath]\sqrt x[/inlmath]
\sqrt xy – rezultat je [inlmath]\sqrt xy[/inlmath] ([inlmath]x[/inlmath] je unutar korena, a [inlmath]y[/inlmath] izvan)
\sqrt{xy} – rezultat je [inlmath]\sqrt{xy}[/inlmath] (i [inlmath]x[/inlmath] i [inlmath]y[/inlmath] su unutar korena)
\sqrt x+1 – rezultat je [inlmath]\sqrt x+1[/inlmath]
\sqrt{x+1} – rezultat je [inlmath]\sqrt{x+1}[/inlmath]
U prethodnim primerima se podrazumeva kvadratni koren. Kada je potrebno napisati [inlmath]n[/inlmath]-ti koren nekog broja [inlmath]x[/inlmath], to se postiže komandom \sqrt[n]x
\sqrt[n]x – rezultat je [inlmath]\sqrt[n]x[/inlmath]
\sqrt[3]x – rezultat je [inlmath]\sqrt[3]x[/inlmath]
\sqrt[3]{x+1} – rezultat je [inlmath]\sqrt[3]{x+1}[/inlmath]



Već smo rekli da vitičaste zagrade služe da grupišu karaktere koje Latex treba da postavi na neku zadatu poziciju, ali se same zagrade ne ispisuju u rezultatu. Ali, šta kada u formuli treba napisati vitičastu zagradu?
Tada se koriste \{ i \}
1+\{a+b\} – rezultat je [inlmath]1+\{a+b\}[/inlmath]
Veoma je česta greška da se, kada treba u nekom izrazu ispisati vitičaste zagrade, upotrebe samo simboli { i } umesto ispravnih simbola \{ i \} – npr. pri nabrajanju elemenata skupa: A={1,2,3} daće kao rezultat [inlmath]A={1,2,3}[/inlmath], znači bez zagrada; umesto toga, mora se koristiti A=\{1,2,3\}, što kao rezultat daje ono što i želimo: [inlmath]A=\{1,2,3\}[/inlmath]
Male i srednje zagrade, izraz [inlmath]|x|[/inlmath] za apsolutnu vrednost itd. mogu se pisati upravo onakvi kakvi i jesu
(a+b) – rezultat je [inlmath](a+b)[/inlmath]
[a+b] – rezultat je [inlmath][a+b][/inlmath]
|a+b| – rezultat je [inlmath]|a+b|[/inlmath]
Međutim:
(\frac{a}{b}) će, kao rezultat, dati
[dispmath](\frac{a}{b})[/dispmath]
Vidimo da je ovde zagrada premala i da ne obuhvata ceo izraz po visini.
Da bismo visinu zagrade podesili tako da obuhvati ceo izraz, potrebno je dodati komandu \left pre leve zagrade i komandu \right pre desne zagrade:
\left(\frac{a}{b}\right) će, kao rezultat, dati
[dispmath]\left(\frac{a}{b}\right)[/dispmath]
Naravno, isto pravilo važi i za ostale tipove zagrada – srednje, vitičaste, apsolutne vrednosti itd.
U slučaju da je, kod ovakvog načina pisanja zagrada, iz bilo kog razloga potrebno izostaviti bilo levu, bilo desnu zagradu, to se može učiniti tako što se umesto zagrade koja se izostavlja stavi . (tačka):
\left.\frac{a}{b}\right) će, kao rezultat, dati
[dispmath]\left.\frac{a}{b}\right)[/dispmath]
Ovo može biti od koristi, recimo, u ovom slučaju:
\left.\frac{x^2}{2}\right|_a^b=\frac{b^2}{2}-\frac{a^2}{2} će, kao rezultat, dati
[dispmath]\left.\frac{x^2}{2}\right|_a^b=\frac{b^2}{2}-\frac{a^2}{2}[/dispmath]
Ukoliko je potrebno da „ručno“ odaberete veličinu zagrade, to možete učiniti, zavisno od željene veličine zagrade, upotrebom neke od komandi \big, \Big, \bigg ili \Bigg, iza koje sledi neka od zagrada, otvorena ili zatvorena:
( – kao rezultat daje [inlmath]([/inlmath]
\big( – kao rezultat daje [inlmath]\big([/inlmath]
\Big( – kao rezultat daje [inlmath]\Big([/inlmath]
\bigg( – kao rezultat daje [inlmath]\bigg([/inlmath]
\Bigg( – kao rezultat daje [inlmath]\Bigg([/inlmath]
\Bigg(\bigg(\Big(\big(( – kao rezultat daje [inlmath]\Bigg(\bigg(\Big(\big(([/inlmath]
\Big[0,1\bigg> – kao rezultat daje [inlmath]\Big[0,1\bigg>[/inlmath]



Veličina prikazanih formula može se podešavati sledećim komandama:
\Huge\frac{6^2}{4}=9 – kao rezultat daje [inlmath]\Huge\frac{6^2}{4}=9[/inlmath]
\huge\frac{6^2}{4}=9 – kao rezultat daje [inlmath]\huge\frac{6^2}{4}=9[/inlmath]
\LARGE\frac{6^2}{4}=9 – kao rezultat daje [inlmath]\LARGE\frac{6^2}{4}=9[/inlmath]
\Large\frac{6^2}{4}=9 – kao rezultat daje [inlmath]\Large\frac{6^2}{4}=9[/inlmath]
\large\frac{6^2}{4}=9 – kao rezultat daje [inlmath]\large\frac{6^2}{4}=9[/inlmath]
\normalsize\frac{6^2}{4}=9 – kao rezultat daje [inlmath]\normalsize\frac{6^2}{4}=9[/inlmath] (defaultna veličina)
\small\frac{6^2}{4}=9 – kao rezultat daje [inlmath]\small\frac{6^2}{4}=9[/inlmath]
\scriptsize\frac{6^2}{4}=9 – kao rezultat daje [inlmath]\scriptsize\frac{6^2}{4}=9[/inlmath]
\tiny\frac{6^2}{4}=9 – kao rezultat daje [inlmath]\tiny\frac{6^2}{4}=9[/inlmath]

Ako je izraz koji je napisan unutar teksta (inline) potrebno napisati veličinom i stilom kao kada je napisan u zasebnom redu, za to se koristi komanda \displaystyle:
\frac{6^2}{4}=9 – kao rezultat daje [inlmath]\frac{6^2}{4}=9[/inlmath]
\displaystyle\frac{6^2}{4}=9 – kao rezultat daje [inlmath]\displaystyle\frac{6^2}{4}=9[/inlmath]
a^{\frac{3}{5}} – kao rezultat daje [inlmath]a^{\frac{3}{5}}[/inlmath]
a^{\displaystyle\frac{3}{5}} – kao rezultat daje [inlmath]a^{\displaystyle\frac{3}{5}}[/inlmath]

Sve prethodno nabrojane komande za veličinu deluju unutar odgovarajućih vitičastih zagrada:
2+{\huge\frac{12}{4}=}5 – kao rezultat daje [inlmath]2+{\huge\frac{12}{4}=}5[/inlmath]
\frac{5}{4}+{\displaystyle\frac{5}{4}}+\frac{5}{4} – kao rezultat daje [inlmath]\frac{5}{4}+{\displaystyle\frac{5}{4}}+\frac{5}{4}[/inlmath]



Latex ignoriše razmake između komandi. Za umetanje razmaka između karaktera ili između formula postoje posebne komande:
\, (ili \thinspace) – umetanje kraćeg razmaka: a\,a će dati [inlmath]a\,a[/inlmath]
\: (ili \>) – umetanje srednjeg razmaka: a\:a će dati [inlmath]a\:a[/inlmath]
\; – umetanje dužeg razmaka: a\;a će dati [inlmath]a\;a[/inlmath]
\! – obrnuto od razmaka, tj. približavanje dva susedna karaktera ili dve susedne formule: a\!a će dati [inlmath]a\!a[/inlmath]
Postoji i komanda \ (obavezno s razmakom nakon baskslasha!) koja daje razmak širine između onog koji se dobije \: i \; komandom: a\ a će dati [inlmath]a\ a[/inlmath]
Za duže razmake se koriste \enspace, \quad (dvaput veći razmak nego \enspace) i \qquad (dvaput veći razmak nego \quad):
x-3=0\enspace x=3 – rezultat je [inlmath]x-3=0\enspace x=3[/inlmath]
x-3=0\quad x=3 – rezultat je [inlmath]x-3=0\quad x=3[/inlmath]
x-3=0\qquad x=3 – rezultat je [inlmath]x-3=0\qquad x=3[/inlmath]
Nekada je potrebno da umetnemo tačno onoliki razmak koliki bi prostor zauzeo neki karakter (ili grupa karaktera). To možemo učiniti umetanjem nevidljivih (tj. transparentnih) karaktera, pomoću sledeće komande:
gh{\color{transparent}i}jklmn – rezultat je [inlmath]gh{\color{transparent}i}jklmn[/inlmath] (umetnuti razmak je širine slova [inlmath]i[/inlmath])
ghijkl{\color{transparent}m}n – rezultat je [inlmath]ghijkl{\color{transparent}m}n[/inlmath] (umetnuti razmak je širine slova [inlmath]m[/inlmath])
Drugi način je upotrebom komande \phantom{}, unutar koje se navedu karakteri one ukupne širine koliki nam je razmak potreban:
12\phantom{34}56 – rezultat je [inlmath]12\phantom{34}56[/inlmath] (umetnuti razmak je širine cifara [inlmath]34[/inlmath])
Za horizontalni razmak u odgovarajućim mernim jedinicama koristi se komanda \hspace{}. Merne jedinice mogu biti fiksne veličine – cm (centimeters), mm (millimeters), in (inches), pt (points), pc (pica), ili srazmerne veličini teksta – em (širina slova „m“ trenutnog fonta), ex (širina slova „x“ trenutnog fonta). Primeri:
a\hspace{5mm}b – rezultat je [inlmath]a\hspace{5mm}b[/inlmath]
a\hspace{5cm}b – rezultat je [inlmath]a\hspace{5cm}b[/inlmath]
a\hspace{5em}b – rezultat je [inlmath]a\hspace{5em}b[/inlmath]

Za vertikalni razmak koriste se sledeće komande:
Za prelazak u novi red – komanda \\
abc\\de – rezultat je [inlmath]abc\\de[/inlmath]
Za dodavanje proizvoljnog vertikalnog razmaka koristi se komanda \\[], pri čemu se unutar uglastih zagrada navede veličina u mernim jedinicama, istim kao i kod komande \hspace{} – npr. abc\\[2cm]de, abc\\[3ex]de itd.



Latex sve promenljive piše iskošenim slovima. Ako je potrebno da u okviru formule neki karakter ili grupu karaktera napišemo uspravnim slovima, za to koristimo komandu \mathrm
p\mathrm qr – rezultat je [inlmath]p\mathrm qr[/inlmath] (p i r su iskošeni, q je uspravno)
p\mathrm{qr} – rezultat je [inlmath]p\mathrm{qr}[/inlmath] (p je iskošeno, q i r su uspravni)

Za razliku od promenljivih, Latex funkcije ispisuje uspravnim slovima, pri čemu je potrebno navesti tačnu komandu za tu funkciju. Na primer:
\sin x – rezultat je [inlmath]\sin x[/inlmath] (sin je uspravno, x je iskošeno)
\cos x – rezultat je [inlmath]\cos x[/inlmath]
\tan x – rezultat je [inlmath]\tan x[/inlmath]
\cot x – rezultat je [inlmath]\cot x[/inlmath]
\arcsin x – rezultat je [inlmath]\arcsin x[/inlmath]
\arctan x – rezultat je [inlmath]\arctan x[/inlmath]
\arg z – rezultat je [inlmath]\arg z[/inlmath]
\log a – rezultat je [inlmath]\log a[/inlmath]
\ln a – rezultat je [inlmath]\ln a[/inlmath]
\lim – rezultat je [inlmath]\lim[/inlmath]

Kada bismo, primera radi, umesto \sin x napisali sin x, kao rezultat ne bismo dobili [inlmath]\sin x[/inlmath], već [inlmath]sin x[/inlmath] (sva slova, kako u nazivu funkcije, tako i u argumentu, bila bi iskošena, a i ne bi bilo razmaka između njih, pa bi izgledalo nepregledno).
Za neke funkcije, kao što je npr. signum funkcija, ne postoji komanda u Latexu. Ako bismo otkucali \sgn x, dobili bismo izveštaj o grešci. Zato se u takvim slučajevima možemo poslužiti komandom \mathrm, koja „uspravlja“ slova, kao i komandom za umetanje razmaka, \::

\mathrm{sgn}\:x – rezultat je [inlmath]\mathrm{sgn}\:x[/inlmath]

Ako želimo da funkcije tangensa, kotangensa, arkus tangensa i arkus kotangensa ne pišemo kao [inlmath]\tan x[/inlmath], [inlmath]\cot x[/inlmath] itd, već da ih pišemo „po naški“, može i to:

\mathrm{tg}\:x – rezultat je [inlmath]\mathrm{tg}\:x[/inlmath]
\mathrm{ctg}\:x – rezultat je [inlmath]\mathrm{ctg}\:x[/inlmath]
\mathrm{arctg}\:x – rezultat je [inlmath]\mathrm{arctg}\:x[/inlmath]
\mathrm{arcctg}\:x – rezultat je [inlmath]\mathrm{arcctg}\:x[/inlmath]

Ostali načini formatiranja su: \mathbb{} (za pisanje naziva skupova), \mathbf{} (boldovani simboli), \mathsf{} (sans-serifni simboli), \mathtt{} (svi simboli jednake širine), \mathcal{} (pisana velika slova):
\mathbb{NZQRC} – rezultat je [inlmath]\mathbb{NZQRC}[/inlmath]
\mathbf{abcde} – rezultat je [inlmath]\mathbf{abcde}[/inlmath]
\mathsf{abcde} – rezultat je [inlmath]\mathsf{abcde}[/inlmath]
\mathtt{abcde} – rezultat je [inlmath]\mathtt{abcde}[/inlmath]
\mathcal{ABCDE} – rezultat je [inlmath]\mathcal{ABCDE}[/inlmath]

Sve prethodne komande ignorišu razmake između karaktera. Radi dodavanja teksta s razmacima u matematičke formule, može se koristiti komanda \mbox{} ili \text{}:
\mbox{tekst s razmakom} – rezultat je [inlmath]\mbox{tekst s razmakom}[/inlmath]



Za pisanje integrala koristimo komandu \int
\int x\mathrm dx – rezultat je
[dispmath]\int x\mathrm dx[/dispmath]
(Ovde smo na d primenili komandu \mathrm kako bismo ga razlikovali od promenjive.)
Ili, određeni integral:
\int_a^b x\mathrm dx – rezultat je
[dispmath]\int_a^b x\mathrm dx[/dispmath]
Ako želimo da se granice ispišu tačno ispod i tačno iznad znaka integrala, onda koristimo \int u kombinaciji s komandom \limits
\int\limits_a^b x\mathrm dx – rezultat je
[dispmath]\int\limits_a^b x\mathrm dx[/dispmath]
(Komanda \limits se ne koristiti isključivo kod integrala, može se koristiti i u drugim slučajevima u kojima je to potrebno.)



Binomni koeficijent se postiže komandom \choose
n\choose k – rezultat je
[dispmath]n\choose k[/dispmath]
Ova komanda se ponaša slično komandi \over u smislu svojih argumenata – i ona pod argumentima podrazumeva sve što je levo ili desno od same komande, do prve vitičaste zagrade ukoliko postoji.
n+1\choose k-2 – rezultat je
[dispmath]n+1\choose k-2[/dispmath]
i+j+n+{k\choose m+n}+2 – rezultat je
[dispmath]i+j+n+{k\choose m+n}+2[/dispmath]
i+{j+n+k\choose m}+n+2 – rezultat je
[dispmath]i+{j+n+k\choose m}+n+2[/dispmath]


Horizontalne crte i vitičaste zagrade iznad ili ispod nekog izraza pišu se na sledeći način:

\overline{a-b} – rezultat je
[dispmath]\overline{a-b}[/dispmath]
\underline{a-b} – rezultat je
[dispmath]\underline{a-b}[/dispmath]
\overbrace{a-b} – rezultat je
[dispmath]\overbrace{a-b}[/dispmath]
\underbrace{a-b} – rezultat je
[dispmath]\underbrace{a-b}[/dispmath]
Primeri:
\overline{A\cup\overline B}=\overline A\cap B – rezultat je
[dispmath]\overline{A\cup\overline B}=\overline A\cap B[/dispmath]
{n\choose k}=\frac{n!}{\left(n-k\right)!\cdot k!}=\frac{\overbrace{n\left(n-1\right)\left(n-2\right)\cdots\left(n-k+1\right)}^{k\;\mathrm{faktora}}}{\underbrace{k\left(k-1\right)\left(k-2\right)\cdots3\cdot2\cdot1}_{k\;\mathrm{faktora}}} – rezultat je
[dispmath]{n\choose k}=\frac{n!}{\left(n-k\right)!\cdot k!}=\frac{\overbrace{n\left(n-1\right)\left(n-2\right)\cdots\left(n-k+1\right)}^{k\;\mathrm{faktora}}}{\underbrace{k\left(k-1\right)\left(k-2\right)\cdots3\cdot2\cdot1}_{k\;\mathrm{faktora}}}[/dispmath]


Matrice se pišu na sledeći način:
\left[\begin{matrix}
a & b & c\\
d & e & f\\
g & h & i
\end{matrix}\right]

Rezultat će biti
[inlmath]\left[\begin{matrix}
a & b & c\\
d & e & f\\
g & h & i
\end{matrix}\right][/inlmath]
Elementi matrice se, dakle, razdvajaju znakom &, a prelazak u naredni red se postiže sa \\ (koji se u poslednjem redu može, ali i ne mora pisati)

Determinante isto tako, samo što se, logično, \left[ i \right] zamene sa \left| i \right|
\left|\begin{matrix}
a & b & c\\
d & e & f\\
g & h & i
\end{matrix}\right|

daće kao rezultat
[inlmath]\left|\begin{matrix}
a & b & c\\
d & e & f\\
g & h & i
\end{matrix}\right|[/inlmath]

Matrice i determinante mogu se pisati na još jedan način, upotrebom nekog od sledećih parametara: {bmatrix} (matrice), {vmatrix} (determinante), {pmatrix} (matrice unutar oblih zagrada), {Bmatrix} (matrice unutar vitičastih zagrada), {Vmatrix} (matrice unutar dvostrukih vertikalnih linija). Primeri:
\begin{bmatrix}
a & b\\
d & e
\end{bmatrix}
kao rezultat daje [inlmath]\begin{bmatrix}
a & b\\
d & e
\end{bmatrix}[/inlmath]

\begin{vmatrix}
a & b\\
d & e
\end{vmatrix}
kao rezultat daje [inlmath]\begin{vmatrix}
a & b\\
d & e
\end{vmatrix}[/inlmath]
itd.

Ako želimo da elemente razvrstamo po vrstama i kolonama, ali bez ispisivanja matrice ili determinante, koristimo parametar {matrix} (kao i za matrice ili determinante), ali bez leve i desne zagrade:
\begin{matrix}
a & b & c\\
d & e & f\\
g & h & i
\end{matrix}

daće kao rezultat
[inlmath]\begin{matrix}
a & b & c\\
d & e & f\\
g & h & i
\end{matrix}[/inlmath]

Tabele se kreiraju slično matricama i determinantama, samo što se u vitičastim zagradama umesto {matrix} upiše {array}, a nakon \begin{array} sledi vitičasta zagrada unutar koje se navodi tip centriranja (l, c, r) za svaku od kolona. Primer:
\begin{array}{c|lc|r|l|}
1523 & 7 & 639 & 24641 & 26\\ \hline
52 & 6286 & 43521 & 3 & 524\\
5 & 25 & 6912 & 833 & 18346\\
812 & 34358 & 1 & 75 & 5188\\ \hline
14912 & 548 & 53 & 1737 & 4\\
\end{array}

kao rezultat daje
[inlmath]\begin{array}{c|lc|r|l|}
1523 & 7 & 639 & 24641 & 26\\ \hline
52 & 6286 & 43521 & 3 & 524\\
5 & 25 & 6912 & 833 & 18346\\
812 & 34358 & 1 & 75 & 5188\\ \hline
14912 & 548 & 53 & 1737 & 4\\
\end{array}[/inlmath]
Oznake unutar vitičaste zagrade {c|lr|c|r} znače sledeće:
l – poravnanje uz levu ivicu (left)
c – centralno poravnanje (center)
r – poravnanje uz desnu ivicu (right)
| – označava da odgovarajuće kolone tabele treba razdvojiti vertikalnom linijom
Razdvajanje vrsta tabele horizontalnom linijom postiže se umetanjem \hline između vrsta tabele koje treba razdvojiti.

Definisanje funkcije za više slučajeva:
f(x)=\begin{cases}
x^2, & x\ge0\\
-x, & x<0
\end{cases}

kao rezultat daje
[inlmath]f(x)=\begin{cases}
x^2, & x\ge0\\
-x, & x<0
\end{cases}[/inlmath]
Isti bi se rezultat dobio i pomoću
f(x)=\left\{\begin{array}{ll}
x^2, & x\ge0\\
-x, & x<0
\end{array}\right.




Ponekad je zgodno obeležiti neke jednačine (najčešće brojem), kako bi se kasnije u tekstu moglo pozvati na njih. To se čini upotrebom komande \tag
a+b=c\tag{27} – rezultat je
[dispmath]a+b=c\tag{27}[/dispmath]


Za skraćivanje izraza koristi se komanda \cancel
\frac{\left(a-b\right)\cancel{\left(a+b\right)}}{\cancel{a+b}} – rezultat je
[dispmath]\frac{\left(a-b\right)\cancel{\left(a+b\right)}}{\cancel{a+b}}[/dispmath]
Za precrtavanje pojedinačnih simbola može se koristiti komanda \not
Tako, znak nejednakosti, iako za njega već postoje posebne komande \ne i \neq, takođe se može postići pomoću
\not= – rezultat je [inlmath]\not=[/inlmath]
Ili, ako se postojanje nekog [inlmath]x[/inlmath] obeležava komandom
\exists x, što daje [inlmath]\exists x[/inlmath]
tada se nepostojanje [inlmath]x[/inlmath] obeležava komandom
\not\exists x, što daje [inlmath]\not\exists x[/inlmath]



Za uokvirivanje izraza koristi se komanda \enclose
\enclose{box}{a+b} – rezultat je [inlmath]\enclose{box}{a+b}[/inlmath]
\enclose{circle}{a+b} – rezultat je [inlmath]\enclose{circle}{a+b}[/inlmath]



Za bojenje izraza koristi se komanda \color, koja boji ceo izraz od prve leve do prve desne vitičaste zagrade (slično komandama \over i \choose):
a+{\color{red}b+c}+d – rezultat je [inlmath]a+{\color{red}b+c}+d[/inlmath]
Umesto naziva boje (npr. red) moguće je uneti odgovarajući heksadekadni RGB-kôd boje:
a+{\color{#843EB9}b+c}+d – rezultat je [inlmath]a+{\color{#843EB9}b+c}+d[/inlmath]
a+{\color{#37C}b+c}+d – rezultat je [inlmath]a+{\color{#37C}b+c}+d[/inlmath]

Za bojenje pozadine koriste se komande \bbox i \colorbox
a+\bbox[yellow]{b+c}+d kao rezultat daje [inlmath]a+\bbox[yellow]{b+c}+d[/inlmath]
a+\bbox[#24DBE7]{b+c}+d kao rezultat daje [inlmath]a+\bbox[#24DBE7]{b+c}+d[/inlmath]
a+\colorbox{red}{b+c}+d kao rezultat daje [inlmath]a+\colorbox{red}{b+c}+d[/inlmath]




SPISAK NEKIH ČEŠĆE KORIŠĆENIH LATEX KOMANDI:
a_i kao rezultat daje [inlmath]a_i[/inlmath]
a^i kao rezultat daje [inlmath]a^i[/inlmath]
\frac{a}{b} kao rezultat daje [inlmath]\frac{a}{b}[/inlmath]
\sqrt[n]{x} kao rezultat daje [inlmath]\sqrt[n]{x}[/inlmath]
\log_ab kao rezultat daje [inlmath]\log_ab[/inlmath]
\log a kao rezultat daje [inlmath]\log a[/inlmath]
\ln a kao rezultat daje [inlmath]\ln a[/inlmath]
\infty kao rezultat daje [inlmath]\infty[/inlmath]
{n\choose k} kao rezultat daje [inlmath]{n\choose k}[/inlmath] ([inlmath]n[/inlmath] nad [inlmath]k[/inlmath], tj. binomni koeficijent)
\Delta kao rezultat daje [inlmath]\Delta[/inlmath]
\nabla kao rezultat daje [inlmath]\nabla[/inlmath]
\partial kao rezultat daje [inlmath]\partial[/inlmath] (parcijalni diferencijal)
\det kao rezultat daje [inlmath]\det[/inlmath] (determinanta)
^\circ kao rezultat daje [inlmath]^\circ[/inlmath] (stepen – tj. kružić u eksponentu)
\star kao rezultat daje [inlmath]\star[/inlmath] (zvezdica)
\ast kao rezultat daje [inlmath]\ast[/inlmath] (asterisk)
\otimes kao rezultat daje [inlmath]\otimes[/inlmath]
\ominus kao rezultat daje [inlmath]\ominus[/inlmath]
\odot kao rezultat daje [inlmath]\odot[/inlmath]
\bullet kao rezultat daje [inlmath]\bullet[/inlmath] (zrno)
\clubsuit kao rezultat daje [inlmath]\clubsuit[/inlmath] (tref)
\diamondsuit kao rezultat daje [inlmath]\diamondsuit[/inlmath] (karo)
\heartsuit kao rezultat daje [inlmath]\heartsuit[/inlmath] (herc)
\spadesuit kao rezultat daje [inlmath]\spadesuit[/inlmath] (pik)
\quad kao rezultat daje [inlmath]\quad[/inlmath] (dodavanje razmaka)
\qquad kao rezultat daje [inlmath]\qquad[/inlmath] (dodavanje većeg razmaka)
\\ prelazak u sledeći red
\% kao rezultat daje [inlmath]\%[/inlmath] (procenat)
\vec a kao rezultat daje [inlmath]\vec a[/inlmath] (vektor)
\overrightarrow a kao rezultat daje [inlmath]\overrightarrow a[/inlmath]
\underrightarrow a kao rezultat daje [inlmath]\underrightarrow a[/inlmath]
\overleftarrow a kao rezultat daje [inlmath]\overleftarrow a[/inlmath]
\underleftarrow a kao rezultat daje [inlmath]\underleftarrow a[/inlmath]
\bar a kao rezultat daje [inlmath]\bar a[/inlmath]
\overline a kao rezultat daje [inlmath]\overline a[/inlmath]
\underline a kao rezultat daje [inlmath]\underline a[/inlmath]
\dot a kao rezultat daje [inlmath]\dot a[/inlmath]
\hat a kao rezultat daje [inlmath]\hat a[/inlmath]
\widehat{abcde} kao rezultat daje [inlmath]\widehat{abcde}[/inlmath]
\overset{\frown}a kao rezultat daje [inlmath]\overset{\frown}a[/inlmath]
\overset{a}{AB} kao rezultat daje [inlmath]\overset{a}{AB}[/inlmath]
\underset{a}{AB} kao rezultat daje [inlmath]\underset{a}{AB}[/inlmath]
\min kao rezultat daje [inlmath]\min[/inlmath]
\max kao rezultat daje [inlmath]\max[/inlmath]
\colon kao rezultat daje [inlmath]\colon[/inlmath] (tj. kao dvotačka, ali s korigovanim razmacima – koristi se kod definisanja funkcija: [inlmath]f\colon\mathbb{R}\to\mathbb{R}[/inlmath])

OPERATORI:
\pm kao rezultat daje [inlmath]\pm[/inlmath]
\mp kao rezultat daje [inlmath]\mp[/inlmath]
\cdot kao rezultat daje [inlmath]\cdot[/inlmath]
\times kao rezultat daje [inlmath]\times[/inlmath]
\div kao rezultat daje [inlmath]\div[/inlmath]
\circ kao rezultat daje [inlmath]\circ[/inlmath] (kod slaganja funkcija)
x\mod y kao rezultat daje [inlmath]x\mod y[/inlmath]
x\bmod y kao rezultat daje [inlmath]x\bmod y[/inlmath]

RELACIJE:
\ne kao rezultat daje [inlmath]\ne[/inlmath] – može i \neq i \not=
\le kao rezultat daje [inlmath]\le[/inlmath] – može i \leq
\ge kao rezultat daje [inlmath]\ge[/inlmath] – može i \geq
\ll kao rezultat daje [inlmath]\ll[/inlmath]
\gg kao rezultat daje [inlmath]\gg[/inlmath]
\approx kao rezultat daje [inlmath]\approx[/inlmath] (približno)
\propto kao rezultat daje [inlmath]\propto[/inlmath] (proporcionalno)
\sim kao rezultat daje [inlmath]\sim[/inlmath] (slično)
\cong kao rezultat daje [inlmath]\cong[/inlmath] (podudarno)
\equiv kao rezultat daje [inlmath]\equiv[/inlmath] (ekvivalentno)
\not\equiv kao rezultat daje [inlmath]\not\equiv[/inlmath] (neekvivalentno)
x\equiv y\pmod n kao rezultat daje [inlmath]x\equiv y\pmod n[/inlmath]
\mathop=\limits^{x=1} kao rezultat daje [inlmath]\mathop=\limits^{x=1}[/inlmath]

TAČKE:
\cdot kao rezultat daje [inlmath]\cdot[/inlmath] (tačka u visini znaka jednakosti, tj. puta)
\cdots kao rezultat daje [inlmath]\cdots[/inlmath] (tri tačke u visini znaka jednakosti)
\ldots kao rezultat daje [inlmath]\ldots[/inlmath] (tri tačke vertikalno centrirane uz donju ivicu) – najčešće se umesto ove može upotrebiti i komanda \dots
\vdots kao rezultat daje [inlmath]\vdots[/inlmath] (tri vertikalne tačke)
\ddots kao rezultat daje [inlmath]\ddots[/inlmath] (tri dijagonalne tačke – često korišćeno kod matrica i determinanti)

STRELICE:
\gets kao rezultat daje [inlmath]\gets[/inlmath] – može i \leftarrow
\to kao rezultat daje [inlmath]\to[/inlmath] – može i \rightarrow
\uparrow kao rezultat daje [inlmath]\uparrow[/inlmath]
\downarrow kao rezultat daje [inlmath]\downarrow[/inlmath]
\leftrightarrow kao rezultat daje [inlmath]\leftrightarrow[/inlmath]
\updownarrow kao rezultat daje [inlmath]\updownarrow[/inlmath]
Da bismo dobili udvojenu strelicu, potrebno je odgovarajuću komandu napisati velikim početnim slovom, npr:
\Leftarrow kao rezultat daje [inlmath]\Leftarrow[/inlmath]
\Rightarrow kao rezultat daje [inlmath]\Rightarrow[/inlmath]
\Uparrow kao rezultat daje [inlmath]\Uparrow[/inlmath]
\Downarrow kao rezultat daje [inlmath]\Downarrow[/inlmath]
\Leftrightarrow kao rezultat daje [inlmath]\Leftrightarrow[/inlmath]
\Updownarrow kao rezultat daje [inlmath]\Updownarrow[/inlmath]
Da bismo dobili dužu strelicu, potrebno je na odgovarajuću komandu dodati prefiks long, npr:
\longrightarrow kao rezultat daje [inlmath]\longrightarrow[/inlmath]
Takođe, moguće su i kombinacije udvojene i duže strelice, npr:
\Longrightarrow kao rezultat daje [inlmath]\Longrightarrow[/inlmath] (ova strelica je posebno korisna, radi označavanja implikacije)
\iff kao rezultat daje [inlmath]\iff[/inlmath] – može i \Longleftrightarrow, s tim što \iff dodaje i razmake radi bolje preglednosti
\nearrow kao rezultat daje [inlmath]\nearrow[/inlmath]
\searrow kao rezultat daje [inlmath]\searrow[/inlmath]
\swarrow kao rezultat daje [inlmath]\swarrow[/inlmath]
\nwarrow kao rezultat daje [inlmath]\nwarrow[/inlmath]
\mapsto kao rezultat daje [inlmath]\mapsto[/inlmath]

SKUPOVI:
x\in A kao rezultat daje [inlmath]x\in A[/inlmath]
A\ni x kao rezultat daje [inlmath]A\ni x[/inlmath]
x\notin A kao rezultat daje [inlmath]x\notin A[/inlmath] – može i x\not\in A
\cup kao rezultat daje [inlmath]\cup[/inlmath]
\cap kao rezultat daje [inlmath]\cap[/inlmath]
\setminus kao rezultat daje [inlmath]\setminus[/inlmath]
\triangle kao rezultat daje [inlmath]\triangle[/inlmath]
\bigcup\limits_{i=1}^nA_i kao rezultat daje [inlmath]\bigcup\limits_{i=1}^nA_i[/inlmath]
\bigcap\limits_{i=1}^nA_i kao rezultat daje [inlmath]\bigcap\limits_{i=1}^nA_i[/inlmath]
\overline{A} kao rezultat daje [inlmath]\overline{A}[/inlmath]
\subset kao rezultat daje [inlmath]\subset[/inlmath]
\supset kao rezultat daje [inlmath]\supset[/inlmath]
\subseteq kao rezultat daje [inlmath]\subseteq[/inlmath]
\supseteq kao rezultat daje [inlmath]\supseteq[/inlmath]
\emptyset kao rezultat daje [inlmath]\emptyset[/inlmath] (prazan skup)

SKUPOVI BROJEVA:
\mathbb{N} kao rezultat daje [inlmath]\mathbb{N}[/inlmath] (skup prirodnih brojeva)
\mathbb{Z} kao rezultat daje [inlmath]\mathbb{Z}[/inlmath] (skup celih brojeva)
\mathbb{Q} kao rezultat daje [inlmath]\mathbb{Q}[/inlmath] (skup racionalnih brojeva)
\mathbb{R} kao rezultat daje [inlmath]\mathbb{R}[/inlmath] (skup realnih brojeva)
\mathbb{C} kao rezultat daje [inlmath]\mathbb{C}[/inlmath] (skup kompleksnih brojeva)

LOGIČKI SIMBOLI:
\lnot kao rezultat daje [inlmath]\lnot[/inlmath] – može i \neg
\lor kao rezultat daje [inlmath]\lor[/inlmath] – može i \vee
\land kao rezultat daje [inlmath]\land[/inlmath] – može i \wedge
\oplus kao rezultat daje [inlmath]\oplus[/inlmath]
\Rightarrow (obratiti pažnju na veliko „R“!) kao rezultat daje [inlmath]\Rightarrow[/inlmath]
\Leftrightarrow (obratiti pažnju na veliko „L“!) kao rezultat daje [inlmath]\Leftrightarrow[/inlmath]
\Longrightarrow (obratiti pažnju na veliko „L“!) kao rezultat daje [inlmath]\Longrightarrow[/inlmath]
\Longleftrightarrow (obratiti pažnju na veliko „L“!) kao rezultat daje [inlmath]\Longleftrightarrow[/inlmath]
\iff kao rezultat daje [inlmath]\iff[/inlmath] (razlikuje se od \Longleftrightarrow po tome što ispred i iza dodaje razmake)
\top kao rezultat daje [inlmath]\top[/inlmath]
\bot kao rezultat daje [inlmath]\bot[/inlmath] – može i \perp
\forall kao rezultat daje [inlmath]\forall[/inlmath]
\exists kao rezultat daje [inlmath]\exists[/inlmath]
\not\exists kao rezultat daje [inlmath]\not\exists[/inlmath]
\models kao rezultat daje [inlmath]\models[/inlmath]
\not\models kao rezultat daje [inlmath]\not\models[/inlmath]
\vdash kao rezultat daje [inlmath]\vdash[/inlmath]
\not\vdash kao rezultat daje [inlmath]\not\vdash[/inlmath]
\vert kao rezultat daje [inlmath]\vert[/inlmath]

KOMPLEKSNI BROJEVI:
\imath kao rezultat daje [inlmath]\imath[/inlmath] (imaginarna jedinica)
\Re kao rezultat daje [inlmath]\Re[/inlmath] (realni deo kompleksnog broja)
\Im kao rezultat daje [inlmath]\Im[/inlmath] (imaginarni deo kompleksnog broja)
\arg kao rezultat daje [inlmath]\arg[/inlmath] (argument kompleksnog broja)

GRČKA SLOVA:
\alpha, \beta, \gamma, \delta, \epsilon kao rezultat daju [inlmath]\alpha, \beta, \gamma, \delta, \epsilon[/inlmath]
\zeta, \eta, \theta, \iota, \kappa, \lambda kao rezultat daju [inlmath]\zeta, \eta, \theta, \iota, \kappa, \lambda[/inlmath]
\mu, \nu, \xi, \pi, \rho, \sigma kao rezultat daju [inlmath]\mu, \nu, \xi, \pi, \rho, \sigma[/inlmath]
\tau, \upsilon, \phi, \chi, \psi, \omega kao rezultat daju [inlmath]\tau, \upsilon, \phi, \chi, \psi, \omega[/inlmath]
\varepsilon, \vartheta, \varpi, \varrho, \varsigma, \varphi kao rezultat daju [inlmath]\varepsilon, \vartheta, \varpi, \varrho, \varsigma, \varphi[/inlmath]
Velika grčka slova postižu se velikim početnim slovom komande (ne važi za sva grčka slova):
\Gamma, \Delta, \Theta, \Lambda, \Xi, \Pi, \Sigma, \Upsilon, \Phi, \Psi, \Omega kao rezultat daju [inlmath]\Gamma, \Delta, \Theta, \Lambda, \Xi, \Pi, \Sigma, \Upsilon, \Phi, \Psi, \Omega[/inlmath]

INTEGRAL, SUMA, PROIZVOD, LIMES:
\int f(x)\mathrm dx kao rezultat daje [inlmath]\int f(x)\mathrm dx[/inlmath] (neodređeni integral)
\int_a^b f(x)\mathrm dx kao rezultat daje [inlmath]\int_a^b f(x)\mathrm dx[/inlmath] (određeni integral)
\int\limits_a^b f(x)\mathrm dx kao rezultat daje [inlmath]\int\limits_a^b f(x)\mathrm dx[/inlmath]
\iint kao rezultat daje [inlmath]\iint[/inlmath] (dvostruki integral)
\iiint kao rezultat daje [inlmath]\iiint[/inlmath] (trostruki integral)
\oint kao rezultat daje [inlmath]\oint[/inlmath] (cirkularni integral)
\sum\limits_{k=0}^{\infty} kao rezultat daje [inlmath]\sum\limits_{k=0}^{\infty}[/inlmath]
\prod\limits_{k=0}^{\infty} kao rezultat daje [inlmath]\prod\limits_{k=0}^{\infty}[/inlmath]
\lim\limits_{x\to\infty} kao rezultat daje [inlmath]\lim\limits_{x\to\infty}[/inlmath]

TRIGONOMETRIJA:
\sin x kao rezultat daje [inlmath]\sin x[/inlmath]
\cos x kao rezultat daje [inlmath]\cos x[/inlmath]
\tan x kao rezultat daje [inlmath]\tan x[/inlmath]
\cot x kao rezultat daje [inlmath]\cot x[/inlmath]
\sec x kao rezultat daje [inlmath]\sec x[/inlmath]
\csc x kao rezultat daje [inlmath]\csc x[/inlmath]
\arcsin x kao rezultat daje [inlmath]\arcsin x[/inlmath]
\arccos x kao rezultat daje [inlmath]\arccos x[/inlmath]
\arctan x kao rezultat daje [inlmath]\arctan x[/inlmath]
\sinh x kao rezultat daje [inlmath]\sinh x[/inlmath] (sinus hiperbolički)
\cosh x kao rezultat daje [inlmath]\cosh x[/inlmath]
\tanh x kao rezultat daje [inlmath]\tanh x[/inlmath]
\coth x kao rezultat daje [inlmath]\coth x[/inlmath]

ZAGRADE PRILAGOĐENE VELIČINI IZRAZA:
\left(x\right) kao rezultat daje [inlmath]\left(x\right)[/inlmath]
\left[x\right] kao rezultat daje [inlmath]\left[x\right][/inlmath]
\left\{x\right\} kao rezultat daje [inlmath]\left\{x\right\}[/inlmath]
\left|x\right| kao rezultat daje [inlmath]\left|x\right|[/inlmath]
\left<x\right> kao rezultat daje [inlmath]\left<x\right>[/inlmath]
\left\langle x\right\rangle kao rezultat daje [inlmath]\left\langle x\right\rangle[/inlmath]
\left\lfloor x\right\rfloor kao rezultat daje [inlmath]\left\lfloor x\right\rfloor[/inlmath]
\left\lceil x\right\rceil kao rezultat daje [inlmath]\left\lceil x\right\rceil[/inlmath]

GEOMETRIJA:
\angle kao rezultat daje [inlmath]\angle[/inlmath]
\triangle kao rezultat daje [inlmath]\triangle[/inlmath]
\circ kao rezultat daje [inlmath]\circ[/inlmath]
\parallel kao rezultat daje [inlmath]\parallel[/inlmath]
\perp kao rezultat daje [inlmath]\perp[/inlmath] – može i \bot

SKRAĆIVANJE:
\cancel{a+b} kao rezultat daje [inlmath]\cancel{a+b}[/inlmath]
\bcancel{a+b} kao rezultat daje [inlmath]\bcancel{a+b}[/inlmath]
\xcancel{a+b} kao rezultat daje [inlmath]\xcancel{a+b}[/inlmath]
\cancelto{x}{a+b} kao rezultat daje [inlmath]\cancelto{x}{a+b}[/inlmath]

UOKVIRIVANJE:
\enclose{box}{a+b} kao rezultat daje [inlmath]\enclose{box}{a+b}[/inlmath]
\enclose{circle}{a+b} kao rezultat daje [inlmath]\enclose{circle}{a+b}[/inlmath]

BOJENJE:
{\color{red}a+b} kao rezultat daje [inlmath]{\color{red}a+b}[/inlmath]
{\color{blue}a+b} kao rezultat daje [inlmath]{\color{blue}a+b}[/inlmath]
{\color{green}a+b} kao rezultat daje [inlmath]{\color{green}a+b}[/inlmath]
{\color{#CC5EE4}a+b} kao rezultat daje [inlmath]{\color{#CC5EE4}a+b}[/inlmath]
{\color{#F70}a+b} kao rezultat daje [inlmath]{\color{#F70}a+b}[/inlmath]
\bbox[yellow]{a+b} kao rezultat daje [inlmath]\bbox[yellow]{a+b}[/inlmath]
\bbox[cyan]{a+b} kao rezultat daje [inlmath]\bbox[cyan]{a+b}[/inlmath]
\bbox[#CC5EE4]{a+b} kao rezultat daje [inlmath]\bbox[#CC5EE4]{a+b}[/inlmath]
\bbox[#F70]{a+b} kao rezultat daje [inlmath]\bbox[#F70]{a+b}[/inlmath]
\bbox[black]{\color{white}a+b} kao rezultat daje [inlmath]\bbox[black]{\color{white}a+b}[/inlmath]
12{\color{transparent}34}56 kao rezultat daje [inlmath]12{\color{transparent}34}56[/inlmath]
\colorbox{red}{a+b} kao rezultat daje [inlmath]\colorbox{red}{a+b}[/inlmath]


Za informacije o ostalim komandama koje ovim tutorijalom nisu obuhvaćene, zainteresovanim korisnicima se preporučuje bogat izbor literature na internetu, a, takođe, i ovaj potforum ostaje otvoren za sva pitanja u vezi s upotrebom Latexa.
I do not fear death. I had been dead for billions and billions of years before I was born, and had not suffered the slightest inconvenience from it. – Mark Twain
Korisnikov avatar
Daniel  OFFLINE
Administrator
 
Postovi: 7683
Lokacija: Beograd
Zahvalio se: 4039 puta
Pohvaljen: 4110 puta

Sharuj ovu temu na:

Share on Facebook Facebook Share on Twitter Twitter Share on MySpace MySpace Share on Google+ Google+
  • +1

Re: Latex – uputstvo, saveti

Postod Daniel » Ponedeljak, 26. Novembar 2012, 11:21

HINT #1
Ako niste sigurni da li ste pravilno otkucali formulu u Latexu, uvek možete, pre slanja poruke, klikom na „Preview“/„Pregled“ (taster u sredini ispod polja za pisanje poruke) videti kako će vaša formula izgledati.

HINT #2
Ako ste u nečijoj poruci videli formulu za koju biste želeli da saznate kako se piše u Latexu, možete videti njen kôd tako što ćete na nju kliknuti desnim dugmetom i u meniju koji se pojavi odabrati opciju "Show Math As", a zatim, unutar nje, "TeX Command". U novom prozoru će vam se prikazati Latex-kôd te formule.
Drugi način je da kliknete na „Citiraj“ iznad te poruke pa će vam se u novom prozoru prikazati sadržaj kompletne poruke, s celokupnim Latex-kodom u toj poruci.

HINT #3
U slučajevima kada u Latexu postupno rešavate neki izraz, pri čemu se između dva koraka oblik izraza neznatno promeni, dobra je ideja, radi uštede truda i vremena, pomoću copy/paste prethodni korak kopirati u naredni, a onda u njega uneti potrebne izmene. Biće ovo jasnije na jednom primeru:
[dispmath]\log_2^2 4x-\log_2\frac{x^2}{8}=\log_2^2 4x-\log_2\left(\frac{x}{2\sqrt 2}\right)^2=\log_2^2 4x-2\log_2\frac{x}{2\sqrt 2}[/dispmath]
U ovom primeru je očigledno da je kucanje svake zasebne formule nepotrebno zamoran način. Umesto toga, dovoljno je prvu formulu koja glasi
\log_2^2 4x-\log_2\frac{x^2}{8}=
pomoću copy/paste kopirati u sledeću i zatim je izmeniti tako da glasi
\log_2^2 4x-\log_2\left(\frac{x}{2\sqrt 2}\right)^2=
a zatim i nju kopirati u poslednju i tu poslednju izmeniti tako da postane:
\log_2^2 4x-2\log_2\frac{x}{2\sqrt 2}

(U slučaju da, ipak, nameravate da što više vežbate kucanje Latex formula kako biste stekli rutinu, onda ovaj „hint“ slobodno možete ignorisati.:))

HINT #4
U bilo kom trenutku tokom pisanja poruke, možete pogledati ovo uputstvo tako što desno od polja za pisanje poruke kliknete na „Latex uputstvo“,

uputstvo.png
uputstvo.png (19.94 KiB) Pogledano 21898 puta

pri čemu će se uputstvo prikazati u zasebnom prozoru.
I do not fear death. I had been dead for billions and billions of years before I was born, and had not suffered the slightest inconvenience from it. – Mark Twain
Korisnikov avatar
Daniel  OFFLINE
Administrator
 
Postovi: 7683
Lokacija: Beograd
Zahvalio se: 4039 puta
Pohvaljen: 4110 puta

Re: Latex – uputstvo, saveti

Postod Daniel » Ponedeljak, 26. Novembar 2012, 17:25

Radi preglednosti, sva pitanja o Latexu, kao i predloge za dopunu ovog uputstva, molim vas, postujte kao odvojene teme unutar rubrike „Latex“.
Hvala. ;)
I do not fear death. I had been dead for billions and billions of years before I was born, and had not suffered the slightest inconvenience from it. – Mark Twain
Korisnikov avatar
Daniel  OFFLINE
Administrator
 
Postovi: 7683
Lokacija: Beograd
Zahvalio se: 4039 puta
Pohvaljen: 4110 puta


Povratak na LATEX

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gostiju


Index stranicaTimObriši sve kolačiće boarda
Danas je Petak, 23. Avgust 2019, 19:40 • Sva vremena su u UTC + 1 sat [ DST ]
Pokreće ga phpBB® Forum Software © phpBB Group
Prevod – www.CyberCom.rs