bole je napisao:Daniel je napisao:Da li neko uočava zbog čega je u ovom zadatku onaj pogrešan postupak dovodio do ispravnog rešenja?
Da nije možda to što se dvije tačke nalaze tačno na ovim "prelomima" na grafiku, pa se u dva slučaja dobija isti rezultat, a samo jedan se može prihvatiti, dok treća tačka ne utiče na konačan rezultat
Pa, nije. Eto, da je ista ta funkcija, [inlmath]f\left(x\right)=\left|x+1\right|+\left|2x+4\right|+ 4x[/inlmath], a da se tražilo, recimo, [inlmath]f^{-1}\left(-9\right)+f^{-1}\left(12\right)[/inlmath], takođe bi se, primenom onog pogrešnog postupka, dobilo tačno rešenje (koje iznosi [inlmath]-3[/inlmath]), iako se ovog puta posmatrane tačke ne nalaze na „prelomima“.
bole je napisao:samo je pitanje ko će na ispitu prihvatiti rješenje dobijeno grafičkim putem, uvijek se traži rezultat dobijen "matematički",
Pa i grafički način spada u „matematičke“ načine. Verovatno si hteo da kažeš, analitički.
Elem, ne bih se složio. Ima zadataka koje je nemoguće (ili skoro nemoguće) uraditi na drugačiji način osim grafičkog. Čak su i u nekim zbirkama, kao rešenja nekih zadataka, prikazani grafički postupci.
Ilija je napisao:Pretpostavljam da je ovo zadatak za prijemni ispit neki. A cini mi se da na vecini beogradskih fakulteta, gde se radi matematika, postupak se ne gleda uopste (za ETF u Beogradu sam siguran, za ostale ne). Tako da, sam nacin rada nije nesto ni bitan za njih - svakako ce gledati zaokruzene odgovore. Sto je veoma lose, po mom misljenju.
Veoma loše, definitivno. A po mom mišljenju i vrlo nefer i neobjektivno. Ali pregledačima je očigledno mnogo jednostavnije i lakše da upoređuju zaokružene odgovore s „ključem“, nego da pregledaju da li je kandidat pravilno razmišljao prilikom rešavanja nekog zadatka.