-
+1
Ovi korisnici su zahvalili autoru
Daniel za post:
Subject
Reputacija: 4.55%
od Daniel » Petak, 05. Januar 2018, 21:45
Nije zadatak uopšte toliko težak koliko možda na prvi pogled izgleda. Ovakvi postupci se više svode na neki osećaj kako dobiti što „sitnije“ brojeve, radi lakšeg računa. Ono što sigurno možeš za početak uočiti, to je da su [inlmath]2.[/inlmath] i [inlmath]5.[/inlmath] kolona međusobno proporcionalne. To jest, ako [inlmath]5.[/inlmath] koloni dodaš [inlmath]2.[/inlmath] kolonu pomnoženu sa [inlmath]2[/inlmath], u [inlmath]5.[/inlmath] koloni dobijaš sve nule. Dalje ti se zadatak svodi na određivanje ranga one podmatrice koju dobiješ kad iz matrice [inlmath]A[/inlmath] ukloniš tu [inlmath]5.[/inlmath] kolonu koja se sastoji samo od nula.
Zatim, možeš primetiti i da su vrednosti u [inlmath]4.[/inlmath] vrsti približno jednake odgovarajućim vrednostima u [inlmath]2.[/inlmath] vrsti. Znači, šta ćeš uraditi – najlogičnije je onda da [inlmath]2.[/inlmath] vrsti dodaš [inlmath]4.[/inlmath] vrstu pomnoženu sa [inlmath](-1)[/inlmath], nakon čega ćeš u [inlmath]2.[/inlmath] vrsti dobiti mnogo manje vrednosti (pošto će sve te dobijene vrednosti biti parne, možeš celu tu vrstu zatim pomnožiti sa [inlmath]\frac{1}{2}[/inlmath] kako bi dobio još manje vrednosti).
Pa onda, uočiš isto tako da su vrednosti u [inlmath]3.[/inlmath] vrsti približno tri puta veće od odgovarajućih vrednosti u [inlmath]1.[/inlmath] vrsti, kao i da su vrednosti u [inlmath]4.[/inlmath] vrsti približno dvaput veće od odgovarajućih vrednosti u [inlmath]1.[/inlmath] vrsti...
Eto, to ti je neka početna ideja, a dalje samo primenjuješ taj princip dok ne dođeš do oblika u kojem u svakoj vrsti/koloni imaš najviše jednu jedinicu, a sve ostalo nule.
I do not fear death. I had been dead for billions and billions of years before I was born, and had not suffered the slightest inconvenience from it. – Mark Twain