jorga01 je napisao:Prije svega bih se izvinuo ako sam promašio oblast.
Ovo je pre za „Teoriju brojeva“ nego za „Algebru“, premestio sam, nije to problem. Mnogo je gore ovo što sam označio crveno, a što predstavlja zaista grubu (ali nažalost, čestu) gramatičku grešku.
jorga01 je napisao:Pogooglao sam malo i u suštini shvatio da to predstavlja jednu jednačinu sa dvije nepoznate. Na primjer: [inlmath]127x-52y=-2[/inlmath].
Ovakvi tipovi Diofantovih jednačina nazivaju se
linearne Diofantove jednačine.
jorga01 je napisao:Recimo jednačina:
[dispmath]3x+7y=1[/dispmath]
Da bi ovo uopšte bila Diofantova jednačina, potrebno je da [inlmath]x[/inlmath] i [inlmath]y[/inlmath] budu celi brojevi, što si očigledno zaboravio da navedeš kao uslov. I ovo je poslednji put da ti tolerišem zadatke u kojima su izostavljeni ovako bitni podaci, budući da su zadaci koje si dosad kačio već izazivali pometnju upravo iz tog razloga (kao npr.
ovde).
Tačka 11. forumskog Pravilnika jorga01 je napisao:Koliko sam ja to shvatio, najprije nađemo najveći zajednički djelilac za brojeve uz [inlmath]x[/inlmath] i [inlmath]y[/inlmath] (u ovom primjeru [inlmath]3,7[/inlmath]), dakle [inlmath]\text{D}(3,7)=1[/inlmath].
[inlmath]\text{NZD}[/inlmath] nam je bitan kako bismo proverili da li Diofantova jednačina uopšte ima rešenja. U opštem slučaju, Diofantova jednačina [inlmath]ax+by=c[/inlmath] ima rešenja ako i samo ako je [inlmath]c[/inlmath] deljivo sa [inlmath]\text{NZD}(a,b)[/inlmath]. Ovo je sasvim razumljivo, jer se jednačina može svesti na oblik [inlmath]mp+mq=c[/inlmath] (gde je [inlmath]m=\text{NZD}(a,b)[/inlmath]), tj. na [inlmath]m(p+q)=c[/inlmath], pa ako [inlmath]c[/inlmath] ne bi bilo deljivo sa [inlmath]m[/inlmath] imali bismo situaciju da je leva strana deljiva sa [inlmath]m[/inlmath] a desna nije deljiva sa [inlmath]m[/inlmath], pa bi bilo očigledno da takva jednačina ne može imati rešenja.
jorga01 je napisao:Onda sam vidio takođe da se izrazi jedna od te dvije nepoznate i ubacuje se nova vrijednost [inlmath]t[/inlmath], [inlmath]k[/inlmath] ili [inlmath]u[/inlmath]. Od tog mi ništa nije jasno.
U ovom tvom primeru [inlmath]3x+7y=1[/inlmath] lako utvrđuješ da, prema prethodnom kriterijumu, jednačina ima rešenja. Zatim izraziš jednu promenljivu preko druge, npr. [inlmath]x[/inlmath] preko [inlmath]y[/inlmath], nakon čega treba da dobiješ [inlmath]\displaystyle x=\frac{1-7y}{3}[/inlmath]. Pošto je [inlmath]x[/inlmath] celobrojno, tj. leva strana je celobrojna, treba da postaviš uslov da je i desna strana celobrojna., tj. da je [inlmath]1-7y[/inlmath] deljivo sa [inlmath]3[/inlmath]. Znači, napišeš [inlmath]1-7y=3k\;(k\in\mathbb{Z})[/inlmath], odakle sledi da je [inlmath]y[/inlmath] oblika [inlmath]y=3k+1\;(k\in\mathbb{Z})[/inlmath]. Vratiš to u izraz za [inlmath]x[/inlmath], dobiješ [inlmath]\displaystyle x=\frac{1-7(3k+1)}{3}[/inlmath], tj. [inlmath]x=-7k-2[/inlmath].
I, onda se rešenje može zapisati u obliku [inlmath](x,y)=(-7k-2,\;3k+1)[/inlmath], što znači da rešenja ima beskonačno mnogo, a neka od rešenja će biti:
za [inlmath]k=-2\quad\Longrightarrow\quad(x,y)=(12,-5)[/inlmath];
za [inlmath]k=-1\quad\Longrightarrow\quad(x,y)=(5,-2)[/inlmath];
za [inlmath]k=0\quad\Longrightarrow\quad(x,y)=(-2,1)[/inlmath];
za [inlmath]k=1\quad\Longrightarrow\quad(x,y)=(-9,4)[/inlmath];
za [inlmath]k=2\quad\Longrightarrow\quad(x,y)=(-16,7)[/inlmath];
[inlmath]\vdots[/inlmath]
Zamolio bih te da ubuduće, kad imaš rešenja koja ne razumeš, napišeš ovde ta rešenja od reči do reči i naznačiš delove koji ti nisu jasni, kako bismo te delove razjasnili, jer ćeš nam time znatno uštedeti vreme i trud, umesto da objašnjavamo i što treba i što ne treba...
U vezi s Diofantovim jednačinama, preporučujem i
ovu i
ovu temu.