Igor je napisao:Što se tiče postupka, iako si ga napisao u skraćenom obliku, ja razumem šta si uradio, i mislim da je korektan (možda će neko iskusniji naći neku zamerku
).
Kol'ko sam iskusniji ne znam, ali zamerku na nalazim,
postupak je OK.
Igor je napisao:Jedna od klasa ekvivalencije u ovom zadatku bila bi, na primer: [inlmath]C_{(3,8)}={(4,6)}[/inlmath], znači da je za [inlmath]a=3[/inlmath] i [inlmath]b=8[/inlmath], [inlmath]c=4[/inlmath] i [inlmath]d=6[/inlmath].
Moguće da nisam dobro razumeo tvoje oznake, ali [inlmath](3,8)[/inlmath] ne spada u istu klasu evkivalencije kao [inlmath](4,6)[/inlmath], budući da [inlmath](3,8)[/inlmath] nije u relaciji sa [inlmath](4,6)[/inlmath] (jer [inlmath]3\cdot6[/inlmath] nije jednako [inlmath]8\cdot4[/inlmath]).
Osim toga, klasa ekvivalencije predstavlja
skup, a ne jedan element. Možda je greška u Latexu, tj. možda si hteo da [inlmath](4,6)[/inlmath] staviš unutar vitičastih zagrada – u Latexu se vitičaste zagrade postižu sa
\{ i
\} a ne sa
{ i
} – ali, svejedno, opet klasa ekvivalencije u ovom slučaju nije skup sa samo jednim elementom.
Iz [inlmath]a\cdot d=b\cdot c[/inlmath] sledi da je [inlmath]a:b=c:d[/inlmath], tj. element [inlmath](a,b)[/inlmath] biće u relaciji s bilo kojim elementom [inlmath](\lambda a,\lambda b)[/inlmath], gde je [inlmath]\lambda\in\mathbb{Q}\setminus\{0\}[/inlmath] takvo da je [inlmath]\lambda a\in\mathbb{Z}[/inlmath] i [inlmath]\lambda b\in\mathbb{Z}[/inlmath].
Npr. [inlmath](2,3)[/inlmath] biće u relaciji sa [inlmath](4,6)[/inlmath], sa [inlmath](6,9)[/inlmath], sa [inlmath](-2,-3)[/inlmath], sa [inlmath](-4,-6)[/inlmath] itd. i to će biti klasa ekvivalencije [inlmath]C_{(2,3)}[/inlmath].
Isto tako, [inlmath](12,15)[/inlmath] biće u relaciji sa [inlmath](4,5)[/inlmath], sa [inlmath](8,10)[/inlmath], sa [inlmath](-4,-5)[/inlmath] itd. i to će biti klasa ekvivalencije [inlmath]C_{(4,5)}[/inlmath].
Igor je napisao:Ja bih rekao da ovakvih primera (klasa ekvivalencije) ima beskonačno mnogo na skupu [inlmath]\mathbb{Z}[/inlmath].
Tako je, jer u svakoj od tih klasa ekvivalencije uvek se nalazi tačno jedan element koji predstavlja uređeni par međusobno prostih brojeva pri čemu je prvi broj pozitivan (u prvom primeru od malopre to je [inlmath](2,3)[/inlmath], a u drugom primeru to je [inlmath](4,5)[/inlmath]), a budući da takvih uređenih parova možemo napraviti beskonačno mnogo, samim tim ima i beskonačno mnogo klasa ekvivalencije. Dakle, [inlmath](1,1)[/inlmath], [inlmath](1,2)[/inlmath], [inlmath](1,3)[/inlmath]... [inlmath](2,3)[/inlmath], [inlmath](2,5)[/inlmath]... [inlmath](3,4)[/inlmath], [inlmath](3,5)[/inlmath] itd., svi takvi uređeni parovi (a ima ih beskonačno mnogo) pripadaju različitim klasama ekvivalencije.
Takođe, svaka od tih klasa ekvivalencije ima beskonačno mnogo elemenata, budući da od brojeva u uređenom paru možemo napraviti beskonačno mnogo celobrojnih umnožaka – tj. od [inlmath](a,b)[/inlmath] možemo napraviti [inlmath](2a,2b)[/inlmath], [inlmath](3a,3b)[/inlmath], [inlmath](4a,4b)[/inlmath]... [inlmath](-a,-b)[/inlmath], [inlmath](-2a,-2b)[/inlmath]... i svi će oni pripadati istoj klasi ekvivalencije.