Daniel je napisao:Greška ti je u tome što kružni lukovi [inlmath]\overset{\frown}{DH}[/inlmath] i [inlmath]\overset{\frown}{FI}[/inlmath] nisu jednaki.
Daniel je napisao: Da su kružni lukovi jednaki, time bi bio rešen problem trisekcije ugla (što i ne bi bilo moguće, s obzirom na nerešivost iste).
ms.srki je napisao:to je tačno , ali ja nisam naveo da su oni jednaki , i oni nisi bitni , već tetiva HD
ms.srki je napisao:izvrši jedan eksperiment , uzmi olovku i neobeležen lenjir i šestar i hartiju , pa ponovi moj postupak , pa onda uzmi uglomer pa proveri , ili ako na svom kompjuteru imaš program GeoGebra proveri , ovo mogu da urade i drugi i da se sami uvere ...
Dejan Ristanović je napisao:To, međutim, ne može da obesnaži dokaz da je trisekcija ugla nemoguća; kada se taj problem postavla, znaju se pravila igre tj. zna se šta je lenjir a šta šestar. Da bi vam još malo objasnili šta su pravila igre, poslužićemo se malom analogijom: zamislite da vam je neko postavio šahovski problem tipa "mat u jednom potezu" i da ste se vi satima i danima trudili da ga rešite i na kraju digli ruke ubeđeni da rešenje ne postoji jer ste isprobali sve moguće poteze. Autor problema tada prilazi i pokazuje rešenje koje se sastoji u tome da dama napravi potez dva polja napred i jedno polje levo - kao skakač. Sasvim smo sigurni da bi autor problema bio gađan tablom u glavu - kada govorimo o šahu, znamo pravila igre. Slična je stvar i sa matematikom: trisekcija ugla bi mogla da se izvrši kada biste uzeli neki uređaj i rekli ovo se od sada zove šestar. Sasvim je, sa druge strane, jasno da ovakvo rešenje ne zadovoljava postavku problema.
Dejan Ristanović je napisao:Iako je dokaz o nemogućnosti trisekcije ugla dovoljno ubedljiv za svakoga ko se potrudi da ga razume, na svetu postoji mnogo nadrimatematičara koji su uspeli da uvere sebe da su na tragu rešenja vekovnog problema! Tipičan "trisektor ugla" je neko ko zna geometriju upravo onoliko koliko mu je potrebno da izmišlja raznorazne konstrukcije a ipak nedovoljno da bi razumeo korektne dokaze. Njegove su trisekcije obično toliko komplikovane a njihov dokaz ima toliko tačaka da se u njega teško može upustiti bilo ko osim autora - čak će i odličan matematičar morati da utroši mnogo vremena da bi pronašao grešku! Obzirom da takav matematičar zna da greška sigurno postoji (jer je trisekcija ugla nemoguća), on će vrlo retko trošiti vreme na njeno pronalaženje pa će materijal jednostavno vratiti samozvanom kolegi. Ovo će skoro obavezno dovesti trisektaša ugla do uverenja da su profesionalci organizovani u neko udruženje koje sprečava da njegovo genijalno otkriće stigne do javnosti... ovakva razmišljanja često vode u šizofreniju.
Buka oko nerešivih problema bi bila mnogo tiša da nije novinara. Trisekcija ugla je za njih idealna tema: uobraženi naučnici vekovima tvrde da je nešto nemoguće a "naš čovek" to rešio! Objavljuju se dugi tekstovi puni hlavospeva, razvija se polemika, štampaju se samostalna izdanja (bolje reći pamfleti) u kojima je postupak izložen, matematičari se "pozivaju na odgovornost"... Stvar se, najzad, smiri i utihne kada nekom profesionalcu prekipe tvrdnje i kada ozbiljno razmotri predloženi metod: greška se uvek nađe ali novine to ne objave; jednostavno dignu ruke od teme. Tema, na žalost, umire samo privremeno, do nekog novog "dokaza".
Dejan Ristanović je napisao:Tako smo u toku poslednjih meseci 1986. dobili tridesetak pisama u kojima je veoma detaljno opisano rešavanje raznih problema koji su vekovima mučili matematičare; kopije pisama su obavezno poslate i svim našim akademijama nauka, fakultetima, institutima... Obzirom da nam je dobro poznato da je problem trisekcije ugla dokazano nerešiv tj. da neće biti rešen u toku čitave blistave budućnosti čovečanstva, uzeli smo slobodu da ova pisma prosledimo u koš; na isti način su postupile i sve akademije kao i bilo koja renomirana ustanova koja se bavi matematikom.
Na redu je drugi krug trisekcije ugla: neshvaćeni geniji se žale glavnom uredniku "Galaksije", zatim će se žaliti direktoru BIGZ-a pa će žalba za par godina, korak po korak, valjda stići i do Generalnog sekretara Ujedinjenih Nacija. Pošto ne želimo da Generalnog sekretara UN (koji, na žalost ovog našeg sveta, svakako ima i previše veoma ozbiljnih briga) opterećujemo rezultatima naše gluposti, odlučili smo da u ovoj "Galaksiji" poslednji put posvetimo nekoliko redova ovoj temi.
galet je napisao:Mnogi ljudi su pokušavali da reše taj problem i niko ih nije nazivao budalama, a sad odjednom kada je nađen dokaz da je to nemoguće, taj Dejan naziva pogrdnim imenima one koji to i dalje pokušavaju.
galet je napisao:Osim toga on u celom tekstu greši kada govori da trisekciju treba rešiti lenjirom i šestarom i kada kaže da to nije moguće. To jednostavno nije istina!
Konkretnim lenjirom i šestarom, koje možete kupiti u svakoj knjižari, moguće je principijelno tačno rešiti trisekciju ugla.
Zadatak trisekcije treba da se tačno formuliše od strane onoga ko hoće nešto da objasni ili pokaže. Nažalost, u celom svetu se traži da se trisekcija ugla izvrši pomoću lenjira i šestara što je u principu pogrešno. Lenjir i šestar su mehanički uređaji koje treba isključiti iz terminologije kojom se "objašnjava" nemogućnost trisekcije.
Dejan Ristanović je napisao:Gde se ovde skrila varka? Konstrukciju smo, istina, obavili lenjirom i šestarom ali smo, prislanjajući šestar na lenjir, zapravo obeležavali neke tačke na ovom instrumentu. Obeležavanje tačaka nije nikakav problem kada se radi o pravom plastičnom lenjiru ali predstavlja nemoguću prepreku kada govorimo o "geometrijskom lenjiru", spravi koja jedino može da iscrtava prave linije.
galet je napisao:Ako pokušavate da rešite trisekciju ugla naići ćete na niz nerešivih problema koji su sami po sebi vrlo interesantni i koji imaju "pravo" da budu jednako tretirani kao i trisekcija - to su vredna saznanja koja ne treba ignorisati i to je opravdanje za takve pokušaje.
S druge strane, sasvim je nenormalno da ćeš, kada je dokazano da je taj problem nerešiv, ti i dalje pokušavati da ga rešiš.
Dakle, u geometriji se tačno zna šta znači konstrukcija. To je proces koji se obavlja uz pomoć lenjira i šestara, pri čemu pod lenjirom i šestarom ne podrazumevamo one mehaničke alatke kakve ćemo tražiti prodavcu kad uđemo u knjižaru, već geometrijske alatke. Tu je sve jasno, nema nikakve dileme, tako da nema razloga ni nepotrebno komplikovati terminologiju.
To je istina – eto, u ovim ms.srkijevim pokušajima trisekcije jasno se, na primer, vidi da kružni luk nije moguće podeliti na tri luka jednakih dužina. To, zapravo, i jeste usko povezano sa samom trisekcijom – s obzirom na jednakost poluprečnika ta tri kružna luka, to bi značilo i da bi njihovi odgovarajući uglovi bili međusobno jednaki, tj. jednaki trećini
ugla koji odgovara polaznom luku.
Daniel je napisao:Greška ti je u tome što kružni lukovi [inlmath]\overset{\frown}{DH}[/inlmath] i [inlmath]\overset{\frown}{FI}[/inlmath] nisu jednaki.
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 33 gostiju