E mogu ti reći da razmišljaš veoma logično,

samo, odgovor nije baš jednostavan. Maksimalno uprošćen, glasio bi: u opštem slučaju – ne, ali u ovom našem, posebnom slučaju – da.
Evo prvo odgovora za neki opšti slučaj:
Tvoje pitanje je, dakle: da smo dobili da za [inlmath]x<-1[/inlmath] jednačina ima jedno rešenje kada je [inlmath]a\in\left(2,+\infty\right)[/inlmath], i da za [inlmath]x>2[/inlmath] jednačina ima jedno rešenje kada je [inlmath]a\in\left(-\infty,-2\right)\cup\left(2,+\infty\right)[/inlmath], da li bismo tražili presek tih intervala.
Pretpostavka koju si postavio mogla bi se izreći i na ovaj način: za svako [inlmath]x<-1[/inlmath] postojalo bi neko [inlmath]a>2[/inlmath] za koje bi jednačina bila zadovoljena. (Ova tvrdnja je korektna s obzirom na prirodu izraza [inlmath]x=1-\frac{a^2}{2}[/inlmath] da će on, za vrednosti [inlmath]a>2[/inlmath], dati sve vrednosti [inlmath]x[/inlmath] od [inlmath]-\infty[/inlmath] do [inlmath]-1[/inlmath].)
Međutim, kada je [inlmath]a\in\left(-\infty,-2\right)\cup\left(2,+\infty\right)[/inlmath], tada će za neke vrednosti [inlmath]x>2[/inlmath] ova jednačina biti zadovoljena onda kada je [inlmath]a\in\left(-\infty,-2\right)[/inlmath], a za neke onda kada je [inlmath]a\in\left(2,+\infty\right)[/inlmath]. To znači, moguće je da će postojati takve vrednosti parametra [inlmath]a[/inlmath] u intervalu [inlmath]\left(2,+\infty\right)[/inlmath] za koje jednačina neće imati rešenja za [inlmath]x>2[/inlmath]. A to dalje znači, da će za neke vrednosti parametra [inlmath]a\in\left(2,+\infty\right)[/inlmath] jednačina imati dva rešenja (jedno manje od [inlmath]-1[/inlmath], drugo veće od [inlmath]2[/inlmath]), ali se za neke druge vrednosti parametra [inlmath]a\in\left(2,+\infty\right)[/inlmath] može desiti da jednačina ima samo jedno rešenje, tj. ono koje je manje od [inlmath]-1[/inlmath].
Zbog toga je odgovor, za taj opšti slučaj – da se ova dva intervala nisu poklopila, ne bismo do željenog intervala parametra [inlmath]a[/inlmath] mogli doći traženjem preseka. Ne bismo mogli doći ni traženjem unije, niti bilo kako.
Međutim, u ovom našem posebnom slučaju, interval [inlmath]a\in\left(-\infty,-2\right)\cup\left(2,+\infty\right)[/inlmath] smo dobili zbog toga što u izrazu figuriše [inlmath]a^2[/inlmath], tako da je za vrednost izraza svejedno kakav je predznak parametra [inlmath]a[/inlmath], bitno je samo koliko ja [inlmath]a[/inlmath] po apsolutnoj vrednosti. Drugim rečima, [inlmath]a\in\left(-\infty,-2\right)\cup\left(2,+\infty\right)[/inlmath] bi se moglo izraziti i kao [inlmath]a^2\in\left(4,+\infty\right)[/inlmath] i u tom slučaju, za svako [inlmath]x>2[/inlmath] postojalo bi istovremeno i neko [inlmath]a<-2[/inlmath] i neko [inlmath]a>2[/inlmath] takvo da jednačina bude zadovoljena, tako da u tom slučaju – da, možemo tražiti presek ona dva intervala.

Nažalost, nemoguće je za ovakav tip zadataka dati neko univerzalno pravilo. Samo intuicija.
P.S. Ovo mi je 666. post po redu. Na zdravlje!
