Zadaci iz algebre

PostPoslato: Utorak, 18. Decembar 2012, 18:59
od blake
CIAO OPET :mrgreen:
Vračam se, vračam se... sa različitim zadatcima :P
Pa nek krene :D

1)
Neka je [inlmath]z=3+2i[/inlmath]. Koliko je [inlmath]\left(iz\overline z\right)^4[/inlmath]?
Očekivani odgovor je [inlmath]28561[/inlmath] ili [inlmath]13^4[/inlmath] :?: :geek:

2)
Koliki je broj [inlmath]z=\frac{(1-i)^8}{1+i}[/inlmath]
Očekivani odgovor je [inlmath]z=8-8i[/inlmath]

3)
Težina nekog objekta obrnuto je proporcionalna kvadratu njegove udaljenosti od središta Zemlje. Na Zemljinoj površini, što je [inlmath]6400\:\mbox{km}[/inlmath] od središta Zemlje, težina astronauta je [inlmath]824\:\mbox{N}[/inlmath]. Koliko je taj astronaut udaljen od Zemljine površine ako mu je težina [inlmath]74\:\mbox{N}[/inlmath]?
A) [inlmath]1918\:\mbox{km}[/inlmath]
B) [inlmath]14956\:\mbox{km}[/inlmath]
C) [inlmath]82467\:\mbox{km}[/inlmath]
D) [inlmath]447634\:\mbox{km}[/inlmath]

I zadnji
4)
Što je rezultat sređivanja izraza [dispmath]\left[\frac{x^3+8}{x^4-16}+\frac{2x}{x^3-2x^2+4x-8}\right]^{-2}[/dispmath], za sve [inlmath]x[/inlmath] za koje je izraz definiran?

[inlmath](x-2)^2[/inlmath] je točan odgovor


ZZZZ :idea:

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Utorak, 18. Decembar 2012, 21:01
od Daniel
blake je napisao:CIAO OPET :mrgreen:

CIAO, CIAO... Di si blake, druže, 100 god. se ne videsmo :D

blake je napisao:1)
Neka je [inlmath]z=3+2i[/inlmath]. Koliko je [inlmath]\left(iz\overline z\right)^4[/inlmath]?
Očekivani odgovor je [inlmath]28561[/inlmath] ili [inlmath]13^4[/inlmath] :?: :geek:

Daću ti smernice koje će ti pomoći u rešavanju zadatka (i ovog i narednih), jer ti je, pretpostavljam, cilj da naučiš kako da ih radiš, a ne da ti neko uradi domaći, zar ne? ;)
Ako je [inlmath]z=3+2i[/inlmath], tada će [inlmath]\overline z[/inlmath] biti njegov konjugovano kompleksni broj i on će iznositi [inlmath]3-2i[/inlmath] (tj. imaginarnom delu promenjen znak)
Izraz koji se traži je [inlmath]\left(iz\overline z\right)^{4}=\left[i\left(3+2i\right)\left(3-2i\right)\right]^{4}[/inlmath]
Sad to izmnožiš (što zaista nije teško), imaš u vidu da je [inlmath]i^2=-1[/inlmath] i koristiš osobinu konjugovano kompleksnih brojeva da je
[inlmath]\left(a+ib\right)\left(a-ib\right)=a^2+iab-iab-i^2b^2=a^2+b^2[/inlmath]
iskoristiš i osobinu da je [inlmath]i^4=\left(i^2\right)^2=\left(-1\right)^2=1[/inlmath]
i tačno dobiješ da je sve unutar uglaste zagrade jednako [inlmath]13[/inlmath], tj. da je traženi izraz jednak [inlmath]13^4[/inlmath]. ;)

blake je napisao:2)
Koliki je broj [inlmath]z=\frac{(1-i)^8}{1+i}[/inlmath]
Očekivani odgovor je [inlmath]z=8-8i[/inlmath]

[inlmath]\left(1-i\right)^8[/inlmath] napišeš kao [inlmath]\left[\left(1-i\right)^2\right]^4[/inlmath]
Sračunaš taj kvadrat binoma, po formuli [inlmath]\left(a+b\right)^2=a^2+2ab+b^2[/inlmath], pa ga zatim digneš na 4. stepen.
Nakon toga izraz će se vrlo lako svesti na
[dispmath]z=\frac{16}{1+i}[/dispmath]
Pa sad to racionalizuješ, tj. svedeš to na izraz s realnim brojem u imeniocu, a to radiš tako što i brojilac i imenilac pomnožiš konjugovano kompleksnim parom broja u imeniocu, to jest:
[dispmath]z=\frac{16}{1+i}\cdot\frac{1-i}{1-i}[/dispmath]
Izmnožiš sad izraze kako na gornjoj tako i na donjoj strani, opet koristeći osobinu [inlmath]\left(a+ib\right)\left(a-ib\right)=a^2+b^2[/inlmath] i tačno ćeš dobiti [inlmath]z=8\left(1-i\right)[/inlmath], tj. [inlmath]z=8-8i[/inlmath]. :)

blake je napisao:3)
Težina nekog objekta obrnuto je proporcionalna kvadratu njegove udaljenosti od središta Zemlje. Na Zemljinoj površini, što je [inlmath]6400\:\mbox{km}[/inlmath] od središta Zemlje, težina astronauta je [inlmath]824\:\mbox{N}[/inlmath]. Koliko je taj astronaut udaljen od Zemljine površine ako mu je težina [inlmath]74\:\mbox{N}[/inlmath]?
A) [inlmath]1918\:\mbox{km}[/inlmath]
B) [inlmath]14956\:\mbox{km}[/inlmath]
C) [inlmath]82467\:\mbox{km}[/inlmath]
D) [inlmath]447634\:\mbox{km}[/inlmath]

Postaviš obrnutu proporciju: ako je astronaut na udaljenosti [inlmath]6400\:\mbox{km}[/inlmath] od središta Zemlje težak [inlmath]824\:\mbox{N}[/inlmath], na udaljenosti [inlmath]x[/inlmath] od središta Zemlje će biti težak [inlmath]74\:\mbox{N}[/inlmath], to jest:
[dispmath]6400^2:x^2=74:824[/dispmath]
Kad izmnožiš spoljašnji sa spoljašnjim i unutrašnji s unutrašnjim, dobićeš
[dispmath]x=6400\sqrt{\frac{824}{74}}[/dispmath]
Međutim, nemoj se ovde zeznuti: [inlmath]x[/inlmath] predstavlja rastojanje od središta Zemlje, a u zadatku se traži rastojanje od Zemljine površine! Zato od [inlmath]x[/inlmath] treba oduzeti [inlmath]6400\:\mbox{km}[/inlmath] da bi se dobio konačan rezultat.
Dobije se pod B) [inlmath]14956\:\mbox{km}[/inlmath]

blake je napisao:I zadnji
4)
Što je rezultat sređivanja izraza [dispmath]\left[\frac{x^3+8}{x^4-16}+\frac{2x}{x^3-2x^2+4x-8}\right]^{-2}[/dispmath], za sve [inlmath]x[/inlmath] za koje je izraz definiran?

[inlmath](x-2)^2[/inlmath] je točan odgovor

U prvom razlomku:
[inlmath]x^3+8[/inlmath] rastaviš kao zbir kubova po formuli [inlmath]a^3+b^3=\left(a+b\right)\left(a^2-ab+b^2\right)[/inlmath]
[inlmath]x^4-16[/inlmath] rastaviš kao razliku kvadrata na [inlmath]\left(x^2+4\right)\left(x^2-4\right)[/inlmath], a zatim faktor [inlmath]\left(x^2-4\right)[/inlmath] opet rastaviš kao razliku kvadrata...
Gore i dole će ti se skratiti faktor [inlmath]\left(x+2\right)[/inlmath].

U drugom razlomku:
Imenilac [inlmath]x^3-2x^2+4x-8[/inlmath] napišeš kao [inlmath]x^2\left(x-2\right)+4\left(x-2\right)[/inlmath], pa izvučeš faktor [inlmath]\left(x-2\right)[/inlmath] kao zajednički za oba sabirka i ostaje [inlmath]\left(x-2\right)\left(x^2+4\right)[/inlmath].

I – voila! U oba razlomka sada imaš iste imenioce, tako da njihove brojioce sasvim jednostavno sabereš. Gore ćeš, ako si sve ispravno uradio, dobiti [inlmath]x^2+4[/inlmath], a dole [inlmath]\left(x-2\right)\left(x^2+4\right)[/inlmath]. Posle skraćivanja ostaje samo [inlmath]x-2[/inlmath] u imeniocu.
Pošto se sad taj razlomak diže na [inlmath]-2[/inlmath], zbog minusa u eksponentu taj imenilac prelazi u brojilac, a zbog dvojke se kvadrira, pa ostaje [inlmath]\left(x-2\right)^2[/inlmath].

blake je napisao:ZZZZ :idea:

ZZZZZZZ :D

I slobodno javi ako nešto od ovog treba dodatno pojasniti. :)

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Utorak, 18. Decembar 2012, 21:05
od Daniel
Inače, što se latex-tagova tiče, vidim da si hteo da uvećaš izraze koristeći size-tagove... oni ne deluju aku su unutar latex-tagova, već moraju size-tagovi biti spolja, a latex-tagovi iznutra...
Nisam to ni ja znao, sad me zainteresovalo kad sam video tvoj post pa sam isprobao...
Dopuniću uputstvo tim detaljem. ;)

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Utorak, 18. Decembar 2012, 23:23
od blake
naravno da je cilj da naučim... to je alat koji će mi trebat za maturu, fax, ma život :P
sve sam skužia, ovako izgleda dosta lagano :D

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Četvrtak, 20. Decembar 2012, 19:12
od blake
imam još dosta zadataka za rješit pa ću pomalo, ako ikako uspijem solo doć do rješenja (nadam se :mrgreen: )

1) Prosječna dnevna temperatura [inlmath]T[/inlmath] (u [inlmath]^\circ C[/inlmath]) u nekom gradu može se procijeniti prema formuli [dispmath]T(d)=\arcsin\left(\left(\frac{2\pi}{365}\right)\left(d-123\right)\right)+12[/dispmath], gdje je [inlmath]d[/inlmath] redni broj dana u godini (primjerice, 1.veljače [inlmath]d=32[/inlmath]).
Razlika u temperaturi [inlmath]22.2[/inlmath]. i [inlmath]2.2.[/inlmath] je [inlmath]1.3^\circ C[/inlmath], kolika je vrijednost parametra [inlmath]a[/inlmath]?
Piše da je točan odgovor [inlmath]a=19.7[/inlmath].

2) Koliki je ostatak pri dijeljenu broja [inlmath]1!+2!+3!+4!+5!+\cdots +15![/inlmath] brojem [inlmath]30[/inlmath]?
Očekivani rezultat je [inlmath]3[/inlmath], a kad ja to sve na kalkulatori zbrojim pa podijelim, broj iza decimale je [inlmath]7[/inlmath] ???

3) Za koje realne brojeve [inlmath]a[/inlmath] jednadžba [dispmath]|x+1|+|2-x|=a^2-1[/dispmath] ima točno dva rješenja?

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Četvrtak, 20. Decembar 2012, 22:12
od Daniel
Evo drugog, zasad...

Prvo ću malo uopšteno o deljenju brojeva s ostatkom, jer vidim da si to pokušao na pogrešan način, pa da malo to proanaliziramo...;)
blake je napisao:Očekivani rezultat je [inlmath]3[/inlmath], a kad ja to sve na kalkulatori zbrojim pa podijelim, broj iza decimale je [inlmath]7[/inlmath] ???

Taj metod važi samo onda kad deliš s [inlmath]10[/inlmath], tj. samo pri deljenju desetkom broj iza decimalnog zareza će biti jednak ostatku pri deljenju. Pri deljenju s drugim brojevima to uopšte ne važi.
Evo o čemu se radi. Pretpostavimo da neki broj [inlmath]m[/inlmath] delimo brojem [inlmath]n[/inlmath]. Dobijamo [inlmath]p[/inlmath] kao celobrojni deo i ostatak [inlmath]r[/inlmath]. Ti brojevi tada zadovoljavaju jednakost:
[inlmath]m=n\cdot p+r[/inlmath]
Ako sad i levu i desnu stranu podelimo s [inlmath]n[/inlmath], dobijamo:
[inlmath]\frac{m}{n}=p+\frac{r}{n}[/inlmath]
i tu nam [inlmath]\frac{r}{n}[/inlmath] predstavlja ono što ćemo pri deljenju imati iza decimalnog zareza.
Dakle, kad delimo s [inlmath]10[/inlmath], biće [inlmath]n=10[/inlmath], pa će [inlmath]\frac{r}{n}[/inlmath] biti [inlmath]\frac{r}{10}[/inlmath], tj. ostatak će biti ono što imamo posle decimalnog zareza. Kad delimo s [inlmath]30[/inlmath] (kao u ovom zadatku), ili bilo kojim brojem različitim od [inlmath]10[/inlmath], biće druga priča.:)

A sad idemo na ovaj konkretan zadatak.
Kad se sve sračuna na digitronu i podeli s [inlmath]30[/inlmath], dobije se [inlmath]46.720.087.87,1[/inlmath] – prema tome, jedinica iza decimalnog zareza. Negde si pogrešio u računanju.
Ali, zadatak se uopšte i ne radi na taj način, već ga je moguće uraditi mnogo jednostavnije.
Uočimo da je [inlmath]5!=120[/inlmath], a to je deljivo s [inlmath]30[/inlmath]. Svaki sledeći sabirak ([inlmath]6![/inlmath], [inlmath]7![/inlmath], ...) imaće u sebi faktor [inlmath]5![/inlmath] (koji je, kako videsmo, deljiv s [inlmath]30[/inlmath], pa će i svi ti ostali sabirci biti deljivi s [inlmath]30[/inlmath]), tako da pri određivanju ostatka možemo posmatrati samo sabirke do [inlmath]4![/inlmath]. A njih lako sračunamo:
[inlmath]1!+2!+3!+4!=1+2+6+24=33[/inlmath]
Prema tome, ostatak pri deljenju traženog izraza brojem [inlmath]30[/inlmath] je [inlmath]3[/inlmath].
Možemo primetiti da bismo isti rezultat (da je ostatak pri deljenju s [inlmath]30[/inlmath] jednak [inlmath]3[/inlmath]) dobili i da smo, umesto do [inlmath]15![/inlmath], sabirali do faktorijela bilo kog prirodnog broja od [inlmath]4[/inlmath] pa naviše, budući da smo konstatovali da su faktorijeli svih prirodnih brojeva od [inlmath]5[/inlmath] pa naviše deljivi s [inlmath]30[/inlmath].

Što se tiče one jedinice koju bismo dobili na kalkulatoru kad bismo sabrali sve te faktorijele pa to podelili s [inlmath]30[/inlmath], ako bismo se vratili na onu priču da je [inlmath]\frac{m}{n}=p+\frac{r}{n}[/inlmath], sve se savršeno uklapa. Ovde je ostatak [inlmath]r=3[/inlmath], [inlmath]n=30[/inlmath], pa će [inlmath]\frac{r}{n}[/inlmath] biti [inlmath]0,1[/inlmath], tj. ono što dobijamo posle decimalnog zareza će biti [inlmath]1[/inlmath].:)

Da li ti je, posle ove priče, jasno kako bismo našli ostatak pri deljenju sume [inlmath]1!+2!+3!+\cdots +543282728!+543282729![/inlmath] brojem [inlmath]30[/inlmath]? :mrgreen: Ovo već ne verujem da bi pokušavao digitronom. :lol:

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Četvrtak, 20. Decembar 2012, 22:16
od PocetnikSRB
1)
Znaci, razlika izmedju 22.veljace ([inlmath]d=53[/inlmath]) i 2.veljace ([inlmath]d=33[/inlmath]) je [inlmath]1.3^\circ C[/inlmath].

Odnosno:
[dispmath]T(53)-T(33)=1.3^\circ C[/dispmath]
Mod.Edit: [inlmath]\arcsin[/inlmath] predstavlja funkciju [inlmath]\mathrm{asin}[/inlmath] tj. arkus sinusa.
Imamo da je:
[dispmath]T(53)=\arcsin\left(\left(\frac{2\pi}{365}\right)\cdot (53-123)\right)+12[/dispmath]
To jest,
[dispmath]T(53)=\arcsin\left(\left(\frac{2\pi}{365}\right)\cdot (-70)\right)+12[/dispmath]
A
[dispmath]T(33)=\arcsin\left(\left(\frac{2\pi}{365}\right)\cdot (33-123)\right)+12[/dispmath]
To jest
[dispmath]T(53)=\arcsin\left(\left(\frac{2\pi}{365}\right)\cdot (-90)\right)+12[/dispmath]
I sada od temperature za [inlmath]53[/inlmath]. dan oduzmemo temperaturu za [inlmath]33[/inlmath]. dan. Njihovu razliku imamo [inlmath]\Rightarrow\;1.3^\circ C[/inlmath]

Dakle,
[dispmath]T(53)-T(33)=1.3^\circ C[/dispmath]
[dispmath]\arcsin\left(\frac{2\pi}{365}\cdot (-70)\right)+12-\arcsin\left(\frac{2\pi}{365}\cdot (-90)\right)-12=1.3^\circ C[/dispmath]
[inlmath]12[/inlmath] i [inlmath]12[/inlmath] se skrati, ostaje:
[dispmath]\arcsin\left(\frac{2\pi}{365}\cdot (-70)\right)-\arcsin\left(\frac{2\pi}{365}\cdot (-90)\right)=1.3^\circ C[/dispmath]
Kako je [inlmath]2\pi=360^\circ[/inlmath], imamo:
[dispmath]\arcsin\left(\frac{360}{365}\cdot (-70)\right)-\arcsin\left(\frac{360}{365}\cdot (-90)\right)=1.3^\circ C[/dispmath]
Sada pomnozimo ovo sto je u zagradama i dobijemo:
[dispmath]\arcsin(-69.04109589041096)-\arcsin(-88.76712328767123)=1.3^\circ C[/dispmath]
Dobijemo da je (kalkulatorom, naravno :D ):
[dispmath]\sin(-69.04109589041096)=-0.93383722882293[/dispmath]
[dispmath]\sin(-88.76712328767123)=-0.99976850197989[/dispmath]
Dakle, sada nam je ostalo:
[dispmath]-0.93383722882293\cdot a-(-0.99976850197989\cdot a)=1.3^\circ C[/dispmath]
Oduzmemo ovo sa leve strane i ostane nam:
[dispmath]0.06593127315696\cdot a=1.3^\circ C[/dispmath]
Odavde je
[dispmath]a=\frac{1.3}{0.06593127315696}=19.7[/dispmath]
Dakle, [inlmath]a=19.7[/inlmath], sto si i dao kao resenje.

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Petak, 21. Decembar 2012, 00:55
od blake
Puno hvala 8-)
sad bi valjalo i to prepisat :mrgreen:

Daniel je napisao:...Da li ti je, posle ove priče, jasno kako bismo našli ostatak pri deljenju sume [inlmath]1!+2!+3!++543282728!+543282729![/inlmath] brojem [inlmath]30[/inlmath]?

mislim sad, ako je opet broj [inlmath]30[/inlmath], prvi faktorijel koji je djeljiv s tim brojem je opet [inlmath]5[/inlmath]!
znaći [inlmath]5!=120[/inlmath]
[inlmath]120:30=4[/inlmath]

to ništa, poviše tog broja ništa....onda opet [inlmath]1!+2!+3!+4!=1+2+6+24=33[/inlmath]

[inlmath]33:30=1\quad\mathrm{ostatak}\;3[/inlmath]
:mrgreen:

ps u drugom sam zeznia jer sam [inlmath]2\pi[/inlmath] računa ko [inlmath]6.2832[/inlmath]

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Petak, 21. Decembar 2012, 01:40
od Daniel
blake je napisao:sad bi valjalo i to prepisat :mrgreen:

HAHHAHA mangupe :mrgreen: :lol:

blake je napisao:to ništa, poviše tog broja ništa....onda opet [inlmath]1!+2!+3!+4!=1+2+6+24=33[/inlmath]

[inlmath]33:30=1\quad\mathrm{ostatak}\;3[/inlmath]
:mrgreen:

Eto, kako može i bez kalkulatora. ;)

blake je napisao:ps u drugom sam zeznia jer sam [inlmath]2\pi[/inlmath] računa ko [inlmath]6.2832[/inlmath]

Možeš i računati kao [inlmath]6,2832[/inlmath], samo onda obavezno na kalkulatoru uključi RAD umesto DEG (tj. da podrazumeva radijane, a ne stepene).

blake je napisao:3)

Za koje realne brojeve [inlmath]a[/inlmath] jednadžba [dispmath]|x+1|+|2-x|=a^2-1[/dispmath] ima točno dva rješenja?

Razmatramo tri slučaja:

[inlmath]1^\circ[/inlmath]
[inlmath]x\le -1\quad\Rightarrow\quad x+1\le 0,\quad 2-x>0\quad\Rightarrow\quad\left|x+1\right|=-\left(x+1\right),\quad \left|2-x\right|=2-x[/inlmath]
Dobije se da je [inlmath]x=1-\frac{a^2}{2}[/inlmath], a pošto je po pretpostavci [inlmath]x\le -1[/inlmath], znači da mora biti i [inlmath]1-\frac{a^2}{2}\le -1[/inlmath] kako bi u ovom slučaju postojalo rešenje.
Treba da se dobije [inlmath]a\le-2\;\lor\;a\ge 2[/inlmath]

[inlmath]2^\circ[/inlmath]
[inlmath]-1<x\le 2\quad\Rightarrow\quad x+1>0,\quad 2-x\ge 0\quad\Rightarrow\quad\left|x+1\right|=x+1,\quad \left|2-x\right|=2-x[/inlmath]
[inlmath]x[/inlmath] i [inlmath]-x[/inlmath] se krate, tako da će [inlmath]x[/inlmath] biti eliminisano iz ove jednačine, koja se svodi na [inlmath]a^2=4[/inlmath].
To znači, da će za [inlmath]a=\pm 2[/inlmath] rešenja ove jednačine biti svi realni brojevi u intervalu [inlmath]\left(-1,2\right][/inlmath], a to je beskonačno mnogo rešenja.
Za [inlmath]a\ne\pm2[/inlmath] ova jednačina neće imati rešenja.

[inlmath]3^\circ[/inlmath]
[inlmath]x>2\quad\Rightarrow\quad x+1>0,\quad 2-x<0\quad\Rightarrow\quad\left|x+1\right|=x+1,\quad \left|2-x\right|=-\left(2-x\right)[/inlmath]
Dobije se da je [inlmath]x=\frac{a^2}{2}[/inlmath], a pošto je po pretpostavci [inlmath]x>2[/inlmath], znači da mora biti i [inlmath]\frac{a^2}{2}>2[/inlmath] kako bi u ovom slučaju postojalo rešenje.
Treba da se dobije [inlmath]a<-2\;\lor\;a>2[/inlmath]

Kako bismo imali tačno dva rešenja, mora pre svega biti zadovoljen uslov da u [inlmath]2^\circ[/inlmath] slučaju nemamo beskonačno mnogo rešenja, tj. da je [inlmath]a\ne\pm2[/inlmath]. Pošto, kada je to zadovoljeno, u [inlmath]2^\circ[/inlmath] slučaju nemamo nijedno rešenje, moramo imati jedno rešenje u [inlmath]1^\circ[/inlmath] i jedno rešenje u [inlmath]3^\circ[/inlmath] slučaju.

Kad se nađe presek svih uslova pod [inlmath]1^\circ[/inlmath], [inlmath]2^\circ[/inlmath] i [inlmath]3^\circ[/inlmath], treba da se dobije konačno rešenje da je [inlmath]a<-2\quad\lor\quad a>2[/inlmath].
Obrati pažnju na to da važi stroga nejednakost.

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Petak, 21. Decembar 2012, 20:01
od blake
Daniel je napisao:[inlmath]1^\circ[/inlmath]
[inlmath]x\le -1\quad\Rightarrow\quad x+1\le 0,\quad 2-x>0\quad\Rightarrow\quad\left|x+1\right|=-\left(x+1\right),\quad \left|2-x\right|=2-x[/inlmath]
Dobije se da je [inlmath]x=1-\frac{a^2}{2}[/inlmath], a pošto je po pretpostavci [inlmath]x\le -1[/inlmath], znači da mora biti i [inlmath]1-\frac{a^2}{2}\le -1[/inlmath] kako bi u ovom slučaju postojalo rešenje.
Treba da se dobije [inlmath]a\le-2\;\lor\;a\ge 2[/inlmath]

Okej, vidim da su u zadatku prisutni brojevi [inlmath]-1[/inlmath] i [inlmath]2[/inlmath] tj. [inlmath]x+1=0[/inlmath] tj [inlmath]x=-1[/inlmath], i [inlmath]2-x=0[/inlmath] tj. [inlmath]x=2[/inlmath]...I da očito idemo od uvjeta od manjeg broja prema većem...
Ali kako znaš da mora biti prvi uvjet manje ili jednako, a ne samo manje?
[inlmath]x\le -1\quad\Rightarrow\quad x+1\le 0,\quad 2-x>0[/inlmath]
I ako je pri kraju [inlmath]a^2\le 4[/inlmath] kako dobijemo da je [inlmath]a\le -2\;\lor\;a\ge 2[/inlmath]?

Daniel je napisao:[inlmath]2^\circ[/inlmath]
[inlmath]-1<x\le 2\quad\Rightarrow\quad x+1>0,\quad 2-x\ge 0[/inlmath]

Ovo mi opet nije jasno na početku ako je [inlmath]x[/inlmath] između [inlmath]-1[/inlmath] i [inlmath]2[/inlmath] (i zašto uključuje [inlmath]2[/inlmath]?). Kako si siguran u ovo iza strelice?

Daniel je napisao:[inlmath]3^\circ[/inlmath]
[inlmath]x>2\quad\Rightarrow\quad x+1>0,\quad 2-x<0[/inlmath]

Isto, kako je sad [inlmath]x+1>0[/inlmath], a [inlmath]2-x<0[/inlmath] ???


Općenito računanje s apsolutnim vrijednostima mi ne ide u skladu s nekom mojom logikom :mrgreen:

Prečudni su mi ti tipovi zadataka di npr kaže: Vrijednost izraza [dispmath]\sqrt{\left(\sqrt{13}-3\right)^2}-\sqrt{\left(2-\sqrt{13}\right)^2}[/dispmath] jest?
I sad...umisto da to samo računamo...Nama profesorica kaže da je pod prvim korjenom rezultat pozitivan ([inlmath]+[/inlmath]), dok je pod drugim kad ovo oduzmemo rezultat negativan ([inlmath]-[/inlmath]) (ali u ovom malom zadatku čak ni nema zagrada koje označuju apsolutnu vrijednost tj. [inlmath]|x|[/inlmath] !? )
I radi toga di je [inlmath]+[/inlmath] ostavljamo kako je, a di je rezultat negativan, ispred zagrade stavljamo [inlmath]-[/inlmath]
Tj
[dispmath]=\sqrt{13}-3- -\left(2-\sqrt{13}\right)=\sqrt{13}-3+\left(2-\sqrt{13}\right)=\sqrt{13}-3+2-\sqrt{13}=-1[/dispmath]

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Subota, 22. Decembar 2012, 00:27
od Daniel
blake je napisao:Ali kako znaš da mora biti prvi uvjet manje ili jednako, a ne samo manje?
[inlmath]x\le -1\quad\Rightarrow\quad x+1\le 0,\quad 2-x>0[/inlmath]

U ovom zadatku u svakom slučaju moramo razmatrati tri slučaja, budući da imamo dve kritične tačke, a te dve kritične tačke dele interval realnih brojeva [inlmath]\left(-\infty,+\infty\right)[/inlmath] na tri podintervala, pa otuda tri slučaja koja razmatramo. E sad, što se jednakosti tiče, potpuno je svejedno kojim ćemo od ta tri slučaja obuhvatiti koju jednakost, bitno je samo da svaka jednakost bude obuhvaćena jednom i samo jednom. Znači, ja sam razmatrao ovako:
[inlmath]1^\circ\quad x\le -1\qquad 2^\circ\quad -1<x\le 2\qquad 3^\circ\quad x>2\quad[/inlmath] (Ovde sam mogućnost [inlmath]x=-1[/inlmath] obuhvatio [inlmath]1^\circ[/inlmath] slučajem, ali je zato nisam obuhvatio [inlmath]2^\circ[/inlmath] slučajem; [inlmath]2^\circ[/inlmath] slučajem sam obuhvatio mogućnost [inlmath]x=2[/inlmath], ali je zato nisam obuhvatio [inlmath]3^\circ[/inlmath] slučajem.)

Ali, mogao sam i ovako:
[inlmath]1^\circ\quad x<-1\qquad 2^\circ\quad -1\le x<2\qquad 3^\circ\quad x\ge 2[/inlmath]

Ili ovako:
[inlmath]1^\circ\quad x<-1\qquad 2^\circ\quad -1\le x\le 2\qquad 3^\circ\quad x>2[/inlmath]

Ili ovako:
[inlmath]1^\circ\quad x\le -1\qquad 2^\circ\quad -1<x<2\qquad 3^\circ\quad x\ge 2[/inlmath]

Dakle, bitno je samo da jednakost [inlmath]x=-1[/inlmath] bude obuhvaćena tačno jednim razmatranim slučajem. Isto važi i za jednakost [inlmath]x=2[/inlmath].
Ako te buni zašto su jednakosti uopšte neophodne, neophodne su jer bi bez njih tačke na brojnoj osi [inlmath]x=-1[/inlmath] i [inlmath]x=2[/inlmath] ostale neobuhvaćene, pa samim tim ne bismo obuhvatili sve slučajeve vrednosti [inlmath]x[/inlmath] iz skupa realnih brojeva.
blake je napisao:i ako je pri kraju [inlmath]a^2\le 4[/inlmath] kako dobijemo da je [inlmath]a\le -2\;\lor\;a\ge 2[/inlmath]

Ne, na kraju treba da se dobije [inlmath]a^2\ge 4[/inlmath], a odatle sledi [inlmath]a\le -2\;\lor\;a\ge 2[/inlmath]

blake je napisao:
Daniel je napisao:[inlmath]2^\circ[/inlmath]
[inlmath]-1<x\le 2\quad\Rightarrow\quad x+1>0,\quad 2-x\ge 0[/inlmath]

Ovo mi opet nije jasno na početku ako je [inlmath]x[/inlmath] između [inlmath]-1[/inlmath] i [inlmath]2[/inlmath] (i zašto uključuje [inlmath]2[/inlmath]?). Kako si siguran u ovo iza strelice?

Zašto uključuje [inlmath]2[/inlmath], već sam objasnio. A evo kako sledi izraz iza strelice:
po pretpostavci, [inlmath]x>-1[/inlmath]; dodamo [inlmath]1[/inlmath] i na levu i na desnu stranu i dobijemo [inlmath]x+1>0[/inlmath]
takođe, po pretpostavci, [inlmath]x\le 2[/inlmath]; oduzmemo [inlmath]x[/inlmath] i od leve i od desne strane i dobijemo [inlmath]0\le 2-x[/inlmath], tj. [inlmath]2-x\ge 0[/inlmath]

blake je napisao:
Daniel je napisao:[inlmath]3^\circ[/inlmath]
[inlmath]x>2\quad\Rightarrow\quad x+1>0,\quad 2-x<0[/inlmath]

Isto, kako je sad [inlmath]x+1>0[/inlmath], a [inlmath]2-x<0[/inlmath] ???

po pretpostavci, [inlmath]x>2[/inlmath]; dodamo [inlmath]1[/inlmath] i na levu i na desnu stranu i dobijemo [inlmath]x+1>3[/inlmath], a kako je [inlmath]3>0[/inlmath], to primenom osobine tranzitivnosti koja važi za relaciju nejednakosti [inlmath]\left(a>b\:\:\wedge\:\: b>c\:\:\Rightarrow\:\: a>c\right)[/inlmath] dobijamo i da je [inlmath]x+1>0[/inlmath]


blake je napisao:Općenito računanje s apsolutnim vrijednostima mi ne ide u skladu s nekom mojom logikom :mrgreen:

Prečudni su mi ti tipovi zadataka di npr kaže: Vrijednost izraza [dispmath]\sqrt{\left(\sqrt{13}-3\right)^2}-\sqrt{\left(2-\sqrt{13}\right)^2}[/dispmath] jest?
I sad...umisto da to samo računamo...Nama profesorica kaže da je pod prvim korjenom rezultat pozitivan ([inlmath]+[/inlmath]), dok je pod drugim kad ovo oduzmemo rezultat negativan ([inlmath]-[/inlmath]) (ali u ovom malom zadatku čak ni nema zagrada koje označuju apsolutnu vrijednost tj. [inlmath]|x|[/inlmath] !? )
I radi toga di je [inlmath]+[/inlmath] ostavljamo kako je, a di je rezultat negativan, ispred zagrade stavljamo [inlmath]-[/inlmath]
Tj
[dispmath]=\sqrt{13}-3- -\left(2-\sqrt{13}\right)=\sqrt{13}-3+\left(2-\sqrt{13}\right)=\sqrt{13}-3+2-\sqrt{13}=-1[/dispmath]

Jeste, umeju ti kvadratni koreni da zbunjuju, jer sam primetio da se vrlo često pogrešno razumeju neki detalji koji su u vezi s ovom funkcijom.
Kvadratni koren, po definiciji, uvek ima nenegativnu vrednost. Nenegativnu, to znači da može biti pozitivan, ili eventualno nula (ako je pod korenom nula), ali nikad ne može dati negativnu vrednost, bez obzira na vrednost koja je pod korenom. Ovo naglašavam, jer je vrlo česta zabluda da, recimo, [inlmath]\sqrt 9[/inlmath] može biti [inlmath]3[/inlmath] ili [inlmath]-3[/inlmath], budući da oba ta broja dignuta na kvadrat daju [inlmath]9[/inlmath]. E tu je zamka, [inlmath]\sqrt 9[/inlmath] može biti samo [inlmath]3[/inlmath], jer kvadratna funkcija i funkcija kvadratnog korena uopšte nisu međusobno inverzne funkcije, tj. ako neki broj dignemo na kvadrat pa zatim korenujemo, ne mora da znači da ćemo dobiti prvobitni broj. Primer je taj koji sam malopre naveo: [inlmath]\sqrt{\left(-3\right)^2}\ne -3,\quad \sqrt{\left(-3\right)^2}=3[/inlmath] (Primer može biti i bilo koji drugi negativan realan broj.)

Evo grafika na kome su predstavljene te dve funkcije, kvadratna funkcija [inlmath]x^2[/inlmath] (crvenom bojom) i kvadratni koren [inlmath]\sqrt x[/inlmath] (plavom bojom):

koren.png
koren.png (2.99 KiB) Pogledano 1113 puta

Funkcije koje su međusobno inverzne, gledano na grafiku međusobno su simetrične u odnosu na pravac [inlmath]x=y[/inlmath], tj. na dijagonalu koordinatnog sistema (na ovom grafiku obeležen isprekidanom linijom).
Kada bi kvadratni koren bio inverzna funkcija kvadratnoj funkciji, onda bi bio simetričan na nju u odnosu na pravac [inlmath]x=y[/inlmath], pa bi imao i donji krak parabole, ispod x-ose (i, samim tim, mogao bi imati i negativne vrednosti). Međutim, u tom slučaju, to više ne bi bila funkcija, jer bi za jednu vrednost [inlmath]x[/inlmath] mogla dati dve vrednosti [inlmath]y[/inlmath] (i pozitivnu i negativnu), a to je protivno definiciji pojma funkcije, budući da funkcija mora biti jednoznačna.
Zbog toga je usvojeno, definicijom (a čim je po definiciji, znači da se jednostavno usvaja tako – teoreme se dokazuju, a definicije i aksiome ne), da kvadratni koren može biti samo pozitivan ili nula, a samim tim, funkcije [inlmath]x^2[/inlmath] i [inlmath]\sqrt x[/inlmath] nisu međusobno inverzne.

Pošto je kvadratni koren po definiciji uvek nenegativan, isto tako je po definiciji usvojeno i da je
[inlmath]\sqrt{x^2}\:\mathop=\limits^{\mathrm{def}}\:\left|x\right|[/inlmath]
Na taj način, korišćenjem apsolutne vrednosti, izbegnuto je da se za vrednost korena dobije negativan broj, u slučaju da je [inlmath]x[/inlmath] negativno.

U već razmatranom primeru, gde je [inlmath]x^2=9[/inlmath], očigledno je da je jednakost zadovoljena za [inlmath]x=-3[/inlmath] i za [inlmath]x=3[/inlmath]. Ali, kako postpuno doći do tih rešenja? Evo kako:
[inlmath]x^2=9\quad[/inlmath] korenujemo i levu i desnu stranu:
[inlmath]\sqrt{x^2}=\sqrt 9\quad[/inlmath] primetimo da u ovom izrazu ni leva ni desna strana ne mogu biti negativne;
[inlmath]\left|x\right|=3\quad[/inlmath] i, kad se oslobodimo apsolutne vrednosti:
[inlmath]x=\pm 3\quad[/inlmath] i dobili smo rešenja koja smo i očekivali.

I zbog toga je i u ovom zadatku koji si naveo,
[dispmath]\sqrt{\left(\sqrt{13}-3\right)^2}-\sqrt{\left(2-\sqrt{13}\right)^2}[/dispmath]
sve savršeno logično.
Kad primenimo jednakost po definiciji
[dispmath]\sqrt{x^2}\:\mathop=\limits^{\mathrm{def}}\:\left|x\right|[/dispmath]
dati izraz postaje
[dispmath]\left|\sqrt{13}-3\right|-\left|2-\sqrt{13}\right|[/dispmath]
A pošto je funkcija apsolutne vrednosti definisana kao:
[dispmath]\left|x\right|=\begin{cases}
x & \quad x\ge 0\\
-x & \quad x<0\\
\end{cases}[/dispmath]
sasvim je razumljivo da ćemo umesto [inlmath]\left|\sqrt{13}-3\right|[/inlmath] pisati [inlmath]\sqrt{13}-3[/inlmath], budući da je [inlmath]\sqrt{13}-3>0[/inlmath], a da ćemo umesto [inlmath]\left|2-\sqrt{13}\right|[/inlmath] pisati [inlmath]-\left(2-\sqrt{13}\right)[/inlmath], budući da je [inlmath]2-\sqrt{13}<0[/inlmath].

Sad malo jasnije? Ako sam nešto propustio, pitaj slobodno. :)

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Subota, 22. Decembar 2012, 18:21
od blake
Sad puno jasnije :P
imam još :D
ovo je ka lagano, ali svejedno ne dobijem dobar rezultat

Zadan je kompleksni broj [dispmath]z=(a+i)^2+\frac{a}{i}[/dispmath] gdje je [inlmath]a[/inlmath] element skupa realnih brojeva.
Zapišite ga u standardnom obliku [inlmath]z=x+yi[/inlmath]

ovo me zbunjuje jer nikad nismo rješavali slučaj kad je realni broj u razlomku s imaginarnim dijelom i kako ih odvojit?




Odredite apsolutnu vrijednost broja [dispmath]z=2\cos\frac{2\pi}{7}+i2\sin\frac{2\pi}{7}[/dispmath]



Odredite [inlmath]y[/inlmath] u rješenju sustava
[dispmath]\begin{cases}
\sqrt{x+y}=3\\
\\
\frac{x}{y}-k=0
\end{cases}[/dispmath]

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Subota, 22. Decembar 2012, 20:57
od Daniel
blake je napisao:ovo je ka lagano, ali svejedno ne dobijem dobar rezultat

A koji rezultat dobiješ?

blake je napisao:Zadan je kompleksni broj [dispmath]z=(a+i)^2+\frac{a}{i}[/dispmath] gdje je [inlmath]a[/inlmath] element skupa realnih brojeva.
Zapišite ga u standardnom obliku [inlmath]z=x+yi[/inlmath]

ovo me zbunjuje jer nikad nismo rješavali slučaj kad je realni broj u razlomku s imaginarnim dijelom i kako ih odvojit?

Ne paziš na času... C c c... :lol: :P Ovde sam ti pisao šta se i kako radi u tom slučaju. Al' evo opet:
Daniel je napisao:Nakon toga izraz će se vrlo lako svesti na
[dispmath]z=\frac{16}{1+i}[/dispmath]
Pa sad to racionalizuješ, tj. svedeš to na izraz s realnim brojem u imeniocu, a to radiš tako što i brojilac i imenilac pomnožiš konjugovano kompleksnim parom broja u imeniocu, to jest:
[dispmath]z=\frac{16}{1+i}\cdot\frac{1-i}{1-i}[/dispmath]

U ovom slučaju, pošto imaš samo imaginarni deo, možeš ga množiti njegovim konjugovano kompleksnim parom, tj. [inlmath]-i[/inlmath], a možeš ga množiti i s [inlmath]i[/inlmath], svejedno, je, u oba slučaja dobićeš u imeniocu realan broj.
U brojiocu ćeš dobiti imaginarni broj, koji zatim grupišeš s ostalim imaginarnim sabircima, nakon čega treba da dobiješ rezultat [inlmath]a^2-1+ia[/inlmath]

A u zadatku
blake je napisao:Odredite apsolutnu vrijednost broja [dispmath]z=2\cos\frac{2\pi}{7}+i2\sin\frac{2\pi}{7}[/dispmath]

setimo se da trigonometrijski oblik kompleksnog broja izgleda ovako:
[inlmath]z=r\left(\cos\varphi+i\sin\varphi\right)[/inlmath]
gde [inlmath]r[/inlmath] predstavlja moduo, a [inlmath]\varphi[/inlmath] predstavlja argument (iliti fazu) kompleksnog broja.
Prilično je očigledno koliko je [inlmath]r[/inlmath] u našem slučaju. :)

A možeš i na drugi (mada, nepotrebno komplikovaniji) način:
Ako su [inlmath]a[/inlmath] i [inlmath]b[/inlmath], respektivno, realni i imaginarni deo kompleksnog broja [inlmath]z[/inlmath], tj.
[inlmath]z=a+ib[/inlmath]
tada je moduo tog kompleksnog broja po definiciji jednak
[inlmath]\left|z\right|\mathop=\limits^\mathrm{def}\sqrt{a^2+b^2}[/inlmath]
a ovde ti je
[inlmath]a=2\cos\frac{2\pi}{7},\quad b=2\sin\frac{2\pi}{7}[/inlmath]
pa kad sabereš njihove kvadrate, primeniš jednakost [inlmath]\sin^2x+\cos^2x=1[/inlmath] i zatim korenuješ, dobiješ isti rezultat kao i na onaj lakši način.:)

blake je napisao:Odredite [inlmath]y[/inlmath] u rješenju sustava
[dispmath]\begin{cases}
\sqrt{x+y}=3\\
\\
\frac{x}{y}-k=0
\end{cases}[/dispmath]

Drugu jednačinu rešiš po [inlmath]x[/inlmath], tj. izraziš [inlmath]x[/inlmath] preko [inlmath]y[/inlmath], a kad si to uradio, onda to što si dobio turiš u prvu jednačinu umesto promenljive [inlmath]x[/inlmath] i dobiješ [inlmath]\sqrt{ky+y}=3[/inlmath], što zatim rešiš po [inlmath]y[/inlmath]...

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Utorak, 09. Jul 2013, 22:42
od blake
Mhm
Ko će riješit? :P
29.5 Za koje vrijednosti realnoga parametra [inlmath]a[/inlmath] je rešenje [inlmath]x[/inlmath] jednadžbe: [inlmath]2x(a+3)+a(x-5)=3ax-6[/inlmath] veće od [inlmath]2[/inlmath]?

Re: Zadaci iz algebre

PostPoslato: Utorak, 09. Jul 2013, 23:12
od ubavic
[dispmath]2x(a+3)+a(x-5)=3ax-6[/dispmath]
[dispmath]\cancel{3ax}+6x-5a=\cancel{3ax}-6[/dispmath]
[dispmath]6x=5a-6[/dispmath]
[dispmath]x=\frac{5a}{6}-1[/dispmath]
[dispmath]x>2\quad\Rightarrow\quad\frac{5a}{6}-1>2[/dispmath]
[dispmath]\frac{5a}{6}>3[/dispmath]
[dispmath]5a>18[/dispmath]
[dispmath]\enclose{box}{a>3\frac{3}{5}}[/dispmath]