Uopšte, familija krivih predstavlja skup svih krivih za skup svih vrednosti nekog parametra koji ih predstavlja. Npr. kod linearne funkcije [inlmath]y=kx+n[/inlmath], parametri su [inlmath]k[/inlmath] i [inlmath]n[/inlmath]. Za sve vrednosti parametara [inlmath]k[/inlmath] i [inlmath]n[/inlmath] imamo razne prave [inlmath]y=kx+n[/inlmath] i skup svih tih pravih čini familiju pravih. Ako za jedan od ta dva parametra, recimo za [inlmath]n[/inlmath], uzmemo da je konstantan, npr. [inlmath]n=2[/inlmath], dobijamo pravu [inlmath]y=kx+2[/inlmath], za koju jedino znamo da će presecati [inlmath]y[/inlmath]-osu u tački [inlmath]\left(0,2\right)[/inlmath], ali njen nagib zavisi od parametra [inlmath]k[/inlmath]. I tada će skup svih takvih pravih koje prolaze kroz tačku [inlmath]\left(0,2\right)[/inlmath] činiti familiju pravih [inlmath]y=kx+2[/inlmath].
Slično i za familiju parabola. Čim se u jednačini parabole, [inlmath]y=ax^2+bx+c[/inlmath], bar neki od parametara [inlmath]a[/inlmath], [inlmath]b[/inlmath] ili [inlmath]c[/inlmath] pojavljuje ne kao konkretna brojna vrednost, već kao opšti broj, onda ne možemo govoriti o nekoj određenoj paraboli, već o familiji parabola, koju čine sve te parabole za razne vrednosti parametara zadatih kao opšti brojevi. Npr. u ovom tvom zadatku, za [inlmath]a[/inlmath] je zadata konkretna brojna vrednost i iznosi [inlmath]a=-1[/inlmath], ali [inlmath]b[/inlmath] i [inlmath]c[/inlmath] su dati kao opšti brojevi. Budući da [inlmath]a[/inlmath] određuje oblik parabole, tj. da li će njeni kraci biti nagore ili nadole, „skupljeniji“ ili „rašireniji“ (možeš pogledati
animaciju kvadratne funkcije), dok [inlmath]b[/inlmath] i [inlmath]c[/inlmath] ne utiču na oblik parabole već isključivo na njen položaj (tj. promenom ova dva parametra parabola se translira po koordinatnoj ravni), kod ovakve parabole [inlmath]y=-x^2+bx+c[/inlmath], pošto je [inlmath]a[/inlmath] poznato, mi tačno znamo njen oblik, ali ne znamo njen položaj u koordinatnom sistemu, tako da ne možemo govoriti o nekoj konkretnoj paraboli, već govorimo o familiji parabola.
Ono što u zadatku treba dokazati, to je da se temena svih tih parabola iz te familije parabola – nalaze na nekoj novoj paraboli. Znači, kad bi u koordinatni sistem ucrtavao, tačku po tačku, teme svake od tih parabola iz familije parabola, tada bi sve te tačke formirale jednu parabolu. Drugim rečima, treba pokazati da je geometrijsko mesto temena svih tih parabola iz familije parabola – jedna nova parabola.
Da bi to uradio, potrebno je da napišeš formule za [inlmath]x_T[/inlmath] i [inlmath]y_T[/inlmath], tj. za [inlmath]x[/inlmath]- i [inlmath]y[/inlmath]-koordinatu temena parabole u zavisnosti od njenih parametara [inlmath]b[/inlmath] i [inlmath]c[/inlmath]. Zatim [inlmath]c[/inlmath] izraziš preko [inlmath]b[/inlmath], pri čemu koordinate zajedničke tačke svih parabola, [inlmath]x_0[/inlmath] i [inlmath]y_0[/inlmath], smatraš poznatima (ja sam koordinate te tačke označio sa [inlmath]x_0[/inlmath] i [inlmath]y_0[/inlmath] jer mi se tako čini najzgodnije, ti možeš i drugačije). Na kraju treba da odrediš vezu između [inlmath]y_T[/inlmath] i [inlmath]x_T[/inlmath], tako da u toj vezi ne figurišu [inlmath]b[/inlmath] i [inlmath]c[/inlmath], već isključivo poznate koordinate [inlmath]x_0[/inlmath] i [inlmath]y_0[/inlmath] zajedničke tačke. Kad budeš napisao tu vezu, videćeš da ona zaista i predstavlja kvadratnu funkciju od [inlmath]x_T[/inlmath].