Pokazao bih jedan, po meni elegantniji način, za koji nije potrebna ni Pitagorina teorema, ni trigonometrija, već je dovoljno da primenimo ono što znamo o odnosu elemenata unutar jednakostraničnog trougla, tj. [inlmath]h=\frac{a\sqrt3}{2}[/inlmath].
Uočimo da zeleno obeleženi trougao na slici predstavlja polovinu jednakostraničnog trougla, jer je ugao između jedne njegove katete i hipotenuze [inlmath]60^\circ[/inlmath]. Samim tim, kateta nalegla na ugao od [inlmath]60^\circ[/inlmath] biće [inlmath]\sqrt3[/inlmath] puta kraća od katete naspramne uglu od [inlmath]60^\circ[/inlmath] (a to je u ovom slučaju poznata visina piramide). Znači, kateta nalegla na ugao od [inlmath]60^\circ[/inlmath] biće [inlmath]\frac{3\sqrt3}{\sqrt3}[/inlmath], tj. biće jednaka [inlmath]3[/inlmath]. Zatim se može uočiti da ta kateta dužine [inlmath]3[/inlmath] predstavlja visinu jednakostraničnog trougla u osnovi. Stranica tog jednakostraničnog trougla je ivica osnove piramide, a pošto je stranica jednakostraničnog trougla [inlmath]\frac{\sqrt3}{2}[/inlmath] puta kraća od njegove visine, dolazimo do toga da je ivica osnove piramide jednaka [inlmath]\frac{2}{\sqrt3}\cdot3[/inlmath], to jest [inlmath]2\sqrt3[/inlmath].
Takođe, radi određivanja visine bočne strane, dovoljno je da uočimo da je kod ovog zelenog trougla hipotenuza dvaput duža od katete nalegle na ugao od [inlmath]60^\circ[/inlmath]. Prema tome, visina bočne strane je [inlmath]2\cdot3[/inlmath], to jest [inlmath]6[/inlmath].




