od Daniel » Četvrtak, 05. Mart 2015, 01:25
Tačno je da [inlmath]\sqrt{\left(m+1\right)^2}[/inlmath] daje [inlmath]\left|m+1\right|[/inlmath], ali, budući da uzimamo i rešenje s plusem i rešenje s minusom ispred korena, znak apsolutne vrednosti možemo i zanemariti (mislim da je tako nešto i Stefanowsky napisao, ako sam dobro razumeo). Znači,
[dispmath]x_{1,2}=\frac{2\left(1-m\right)\pm\sqrt{4\left(m-1\right)^2+16m}}{2m}=\cdots=\frac{1-m\pm\left|m+1\right|}{m}[/dispmath]
Mi sad ne znamo koje rešenje će biti manje a koje veće, jer ne znamo predznak parametra [inlmath]m[/inlmath] od kojeg zavisi predznak imenioca.
Ako je [inlmath]m<0[/inlmath], tada će manje rešenje biti ono s plusem ispred apsolutne vrednosti, a veće ono s minusom.
Ako je [inlmath]m>0[/inlmath], situacija je obrnuta – manje rešenje će biti ono s minusom, a veće ono s plusem. Ali, da ne bismo sad odvojeno razmatrali ta dva slučaja (možemo, ali to je više posla), jednostavnije je da sredimo ovaj izraz. Prvo, pošto ispred apsolutne vrednosti uzimamo i plus i minus, apsolutnu vrednost, kao što gore napisah, možemo tretirati i kao običnu zagradu:
[dispmath]x_{1,2}=\frac{1-m\pm\left(m+1\right)}{m}[/dispmath]
i onda će jedno rešenje biti
[dispmath]\frac{1-m-\left(m+1\right)}{m}=\frac{\cancel1-m-m-\cancel1}{m}=\frac{-2\cancel m}{\cancel m}=-2[/dispmath]
a drugo rešenje će biti
[dispmath]\frac{1-\cancel m+\cancel m+1}{m}=\frac{2}{m}[/dispmath]
Za prvo rešenje, koje iznosi [inlmath]-2[/inlmath] nezavisno od vrednosti parametra [inlmath]m[/inlmath], odmah vidimo da je manje od [inlmath]3[/inlmath]. Prema tome, to rešenje proglasimo za [inlmath]x_1[/inlmath]. Rešenje [inlmath]x_2[/inlmath] će, dakle, biti [inlmath]\frac{2}{m}[/inlmath] i ono po uslovu zadatka treba da je veće od [inlmath]3[/inlmath]. Znači, sve se svodi na rešavanje nejednačine [inlmath]\frac{2}{m}>3[/inlmath]...
I do not fear death. I had been dead for billions and billions of years before I was born, and had not suffered the slightest inconvenience from it. – Mark Twain