Gamma je napisao:E i jos jedno pitanje da li se visina nekako mogla drugacije izraziti bez tetraedra?
S tetraedrom se meni čini najjednostavnije. Ali, možeš i da posmatraš projekciju visine bočne strane na osnovu (na slici je ta projekcija obeležena sa [inlmath]x[/inlmath]). Ta projekcija će pripadati simetrali stranice osnove:

- romb.png (877 Bajta) Pogledano 11501 puta
Zbog simetrije, projekcija najviše tačke te visine nalaziće se na simetrali ugla od [inlmath]60^\circ[/inlmath] osnove paralelopipeda, tj. na većoj dijagonali romba u osnovi. Samim tim, to će biti težište jednakostraničnog trougla koji predstavlja polovinu romba. Iz toga sledi da će dužina [inlmath]x[/inlmath] biti jednaka trećini visine jednakostraničnog trougla, tj.
[dispmath]x=\frac{1}{3}\cdot\frac{a\sqrt 3}{2}=\frac{a\sqrt 3}{6}[/dispmath]
Sada, na pravougli trougao čije su katete [inlmath]x[/inlmath] i visina paralelopipeda [inlmath]H[/inlmath], a čija je hipotenuza visina bočne strane paralelopipeda [inlmath]h[/inlmath], primenjujemo Pitagorinu teoremu.
[dispmath]H^2=h^2-x^2=\left(\frac{a\sqrt 3}{2}\right)^2-\left(\frac{a\sqrt 3}{6}\right)^2=\frac{2a^2}{3}\quad\Rightarrow\quad H=a\sqrt{\frac{2}{3}}[/dispmath]
I, kad to pomnožiš površinom osnove [inlmath]B[/inlmath], dobiješ isti rezultat za zapreminu kao i pomoću tetraedra, [inlmath]V=\frac{a^3}{\sqrt 2}[/inlmath].