maxaa je napisao:1. Na skupu racionalnih brojeva proučiti zakone operacije [inlmath]\circ[/inlmath] definisane relacijom :
a) [inlmath]x\circ y{\color{red}=x+2y}[/inlmath]
b) [inlmath]x\circ y={x+y\over1-xy}[/inlmath]
Mala ispravka samo za slucaj pod a), nisam stavio cemu je jednak rezultat operacije.
Da li i za taj slucaj, operacija nije definisana?
Racionalan broj pomnožen dvojkom je takođe racionalan broj, pa je i [inlmath]2y[/inlmath] racionalan broj. A pošto je i zbir dva racionalna broja takođe racionalan broj, tako će i [inlmath]x+2y[/inlmath] biti racionalan broj, što znači da u tom slučaju [inlmath]\circ[/inlmath] jeste binarna operacija.
Ili, formalnije zapisano, pošto su [inlmath]x[/inlmath] i [inlmath]y[/inlmath] racionalni brojevi, oni se mogu zapisati kao
[dispmath]x=\frac{k}{l},\;y=\frac{m}{n},\quad k,l,m,n\in\mathbb{Z},\quad l,n\ne 0[/dispmath]
a zbir [inlmath]x+2y[/inlmath] kao
[dispmath]x+2y=\frac{k}{l}+2\cdot\frac{m}{n}=\frac{nk+2lm}{l\cdot n}[/dispmath]
Pošto [inlmath]k,l,m,n\in\mathbb{Z}[/inlmath], tada i [inlmath]nk+2lm\in\mathbb{Z}[/inlmath] i [inlmath]l\cdot n\in\mathbb{Z}[/inlmath], a pošto je [inlmath]l,n\ne 0[/inlmath], tada i njihov proizvod [inlmath]l\cdot n\ne 0[/inlmath], tako da je razlomak [inlmath]\frac{nk+2lm}{ln}[/inlmath] uvek definisan i uvek predstavlja količnik dva cela broja, što znači da je njegova vrednost, a samim tim i rezultat operacije [inlmath]\circ[/inlmath], uvek racionalan broj.
maxaa je napisao:3. Ako moze ukratko objasnjenje, sta se zapravo radi kod minimizacije aksioma grupe, tj sta se zapravo dobija time?
Prvi put čujem za taj pojam. Da nije to možda neki interni izraz koji vaš profesor koristi? Možeš li da daš neki primer primene te minimizacije?
maxaa je napisao:4. Dat je skup [inlmath]\mathbb G=\left\{\left.x-y\sqrt 5\;\right|\;(x,y\in\mathbb Q)\;x^2-5y^2=1\right\}[/inlmath] Dokazati da je uredjeni par [inlmath](\mathbb G,\circ)[/inlmath], gde je [inlmath]\circ[/inlmath] operacija mnozenja realnih brojeva.
Kod ovog zadatka mi nije bas najjasnija formulacija ovog skupa [inlmath]\mathbb G[/inlmath], sta to zapravo znaci i dokazivanje zatvorenosti skupa, na kraju kada se dokazuje ovaj drugi izraz dobije se rezultat [inlmath]\left(x^2-5y^2\right)\cdot\left(u^2-5v^2\right)[/inlmath] a iz toga [inlmath]1\cdot 1=1[/inlmath] e sad mi nije jasno zasto mora da znaci da je druga zagrada jednaka jedinici i sta je time zapravo dokazano.
Prvo, rečenica „Dokazati da je uredjeni par [inlmath](\mathbb G,\circ)[/inlmath], gde je [inlmath]\circ[/inlmath] operacija mnozenja realnih brojeva“ je nepotpuna. Pretpostaviću da treba da stoji „Dokazati da je uredjeni par [inlmath](\mathbb G,\circ)[/inlmath]
grupa, gde je [inlmath]\circ[/inlmath] operacija mnozenja realnih brojeva“, budući da se onaj postupak koji si kasnije napisao upravo i odnosi na grupu.
Znači, radi dokazivanja zatvorenosti, potrebno je pokazati da se primenom operacije [inlmath]\circ[/inlmath] na dva elementa skupa [inlmath]\mathbb{G}[/inlmath] dobije rezultat koji takođe pripada skupu [inlmath]\mathbb{G}[/inlmath]. Jedan element skupa obeležimo sa [inlmath]x-y\sqrt 5[/inlmath], a drugi sa [inlmath]u-v\sqrt 5[/inlmath], pri čemu je [inlmath]x,y,u,v\in\mathbb{Q}[/inlmath] i [inlmath]x^2-5y^2=1[/inlmath] i [inlmath]u^2-5v^2=1[/inlmath]. To su sve uslovi da bi elementi [inlmath]x-y\sqrt 5[/inlmath] i [inlmath]u-v\sqrt 5[/inlmath] pripadali skupu [inlmath]\mathbb{G}[/inlmath]. I onda na njih primenimo operaciju [inlmath]\circ[/inlmath], koja je, zapravo, množenje realnih brojeva:
[dispmath]\left(x-y\sqrt 5\right)\circ\left(u-v\sqrt 5\right)=\left(x-y\sqrt 5\right)\cdot\left(u-v\sqrt 5\right)=\underbrace{xu+5yv}_a-\underbrace{\left(xv+yu\right)}_b\sqrt 5=a-b\sqrt 5[/dispmath][dispmath]a=xu+5yv[/dispmath][dispmath]b=xv+yu[/dispmath]
Pošto je [inlmath]x,y,u,v\in\mathbb{Q}[/inlmath], tada i [inlmath]xu+5yv\in\mathbb{Q}[/inlmath] i [inlmath]xv+yu\in\mathbb{Q}[/inlmath], tj. i [inlmath]a,b\in\mathbb{Q}[/inlmath], tako da je taj uslov pripadnosti [inlmath]a-b\sqrt 5[/inlmath] skupu [inlmath]\mathbb{G}[/inlmath] zadovoljen. Treba još dokazati da važi i [inlmath]a^2-5b^2=1[/inlmath], jer je to drugi uslov pripadnosti [inlmath]a-b\sqrt 5[/inlmath] skupu [inlmath]\mathbb{G}[/inlmath].
[dispmath]a^2-5b^2=\left(xu+5yv\right)^2-5\left(xv+yu\right)^2=x^2u^2+\cancel{10xyuv}+25y^2v^2-5x^2v^2-\cancel{10xyuv}-5y^2u^2=[/dispmath][dispmath]=x^2u^2-5x^2v^2+25y^2v^2-5y^2u^2=x^2\left(u^2-5v^2\right)-5y^2\left(u^2-5v^2\right)=\left(x^2-5y^2\right)\left(u^2-5v^2\right)[/dispmath]
a pošto smo prilikom izbora [inlmath]x,y,u,v[/inlmath] postavili uslov da je [inlmath]x^2-5y^2=1[/inlmath] i [inlmath]u^2-5v^2=1[/inlmath] (kako bi bio ostvaren uslov pripadnosi [inlmath]x-y\sqrt 5[/inlmath] i [inlmath]u-v\sqrt 5[/inlmath] skupu [inlmath]\mathbb{G}[/inlmath]), tada je proizvod [inlmath]\left(x^2-5y^2\right)\left(u^2-5v^2\right)[/inlmath] jednak [inlmath]1\cdot 1[/inlmath], a to je [inlmath]1[/inlmath], što je i trebalo pokazati.
maxaa je napisao:Takodje mi nije jasan princip dokazivanja neutralnog elementa i inverza, jer se primenjuju oba izraza iz skupa.
Pošto [inlmath]\circ[/inlmath] predstavlja klasično množenje, neutralni element za tu operaciju biće isti kao i neutralni element za množenje, a to je jedinica, pod uslovom da jedinica ispunjava uslove pripadnosti skupu [inlmath]\mathbb{G}[/inlmath] – da se može zapisati u obliku [inlmath]x-y\sqrt 5[/inlmath] gde je [inlmath]x,y\in\mathbb{Q}[/inlmath] i [inlmath]x^2-5y^2=1[/inlmath], što treba proveriti:
[dispmath]x-y\sqrt 5=1\quad\Leftrightarrow\quad x=1,\;y=0[/dispmath][dispmath]1,\;0\in\mathbb{Q}[/dispmath][dispmath]x^2-5y^2=1^2-5\cdot 0^2=1[/dispmath]
Prema tome, jedinica jeste neutralni element. S obzirom na teoremu o jedinstvenosti neutralnog elementa unutar grupe, nema potrebe proveravati postojanje ostalih neutralnih elemenata.
Može se raditi i na ovaj (duži) način:
[dispmath]\left(x-y\sqrt 5\right)\left(e_1-e_2\sqrt 5\right)=x-y\sqrt 5[/dispmath][dispmath]xe_1+5ye_2-\left(xe_2+ye_1\right)\sqrt 5=x-y\sqrt 5[/dispmath][dispmath]xe_1+5ye_2=x\\
xe_2+ye_1=y[/dispmath][dispmath]5ye_2=x\left(1-e_1\right)\\
xe_2=y\left(1-e_1\right)[/dispmath]
Ovaj sistem će biti zadovoljen za svako [inlmath]x[/inlmath] i za svako [inlmath]y[/inlmath] onda i samo onda kada je [inlmath]e_2=0[/inlmath] i [inlmath]1-e_1=0[/inlmath], tj. kada je [inlmath]e_1=1,\;e_2=0[/inlmath], tako da je neutralni element [inlmath]e_1-e_2\sqrt 5=1-0\cdot\sqrt 5=1[/inlmath]. Zatim je još potrebno proveriti pripadnost jedinice skupu [inlmath]\mathbb{G}[/inlmath], istim postupkom kao u prethodno pokazanom načinu određivanja neutralnog elementa.
Inverzni element označimo sa [inlmath]u-v\sqrt 5[/inlmath] i postavimo jednačinu:
[dispmath]\left(x-y\sqrt 5\right)\left(u-v\sqrt 5\right)=1[/dispmath][dispmath]xu+5yv-\left(xv+yu\right)\sqrt 5=1[/dispmath][dispmath]xu+5yv=1\\
xv+yu=0[/dispmath][dispmath]\Rightarrow\quad v=-\frac{yu}{x}[/dispmath][dispmath]\Rightarrow\quad xu+5yv=xu-5y\cdot\frac{yu}{x}=1\quad /\cdot x[/dispmath][dispmath]x^2u-5y^2u=x[/dispmath][dispmath]\underbrace{\left(x^2-5y^2\right)}_1u=x[/dispmath][dispmath]\enclose{box}{u=x}[/dispmath]
Uvrstimo [inlmath]u=x[/inlmath] u [inlmath]v=-\frac{yu}{x}[/inlmath]:
[dispmath]v=-\frac{y\cancel x}{\cancel x}\quad\Rightarrow\quad\enclose{box}{v=-y}[/dispmath]
Prema tome, inverzni element elementa [inlmath]x-y\sqrt 5[/inlmath] je [inlmath]u-v\sqrt 5=x+y\sqrt 5[/inlmath].
Treba još dokazati njegovu pripadnost skupu [inlmath]\mathrm{G}[/inlmath]. Pošto su [inlmath]x[/inlmath] i [inlmath]y[/inlmath] racionalni brojevi, tada su i [inlmath]u=x[/inlmath] i [inlmath]v=-y[/inlmath] takođe racionalni brojevi.
[inlmath]u^2-5v^2=1[/inlmath] se vrlo lako dokazuje:
[dispmath]u^2-5v^2=x^2-5\left(-y\right)^2=x^2-5y^2=1[/dispmath]
Postoji i „prečica“ za određivanje inverznog elementa, tako što se uslov pripadnosti skupu [inlmath]\mathbb{G}[/inlmath] koji glasi [inlmath]x^2-5y^2=1[/inlmath], razloži kao razlika kvadrata:
[dispmath]x^2-5y^2=\left(x-y\sqrt 5\right)\left(x+y\sqrt 5\right)=1[/dispmath]
odakle odmah vidimo da je [inlmath]x+y\sqrt 5[/inlmath] inverzni element elementa [inlmath]x-y\sqrt 5[/inlmath], a ostali uslovi njegove pripadnosti skupu [inlmath]\mathbb{G}[/inlmath] pokazuju se na isti način kao što je malopre napisano. S obzirom na teoremu o jedinstvenosti inverznog elementa, nije potrebno ispitivati postojanje ostalih inverznih elemenata.
Ostali su još 5. i 6. zadatak... 'Oće neko?
