Gamma je napisao:[dispmath]\lim_{x\to\infty}(1-x)-\sqrt{\frac{x^3}{(x+3)}}=[/dispmath]
E sada preko pravila koje si već objasnio preko razlike kvadrata ovo se svodi na razlomak.
[dispmath]\lim_{x\to\infty}\frac{(1-x)^2-\left|\frac{x^3}{x+3}\right|}{1-x+\sqrt{\frac{x^3}{x+3}}}=[/dispmath]
Apsolutna vrednost ti je ovde suvišna. Korenovanjem kvadrata nekog broja dobija se apsolutna vrednost tog broja, [inlmath]\sqrt{x^2}=\left|x\right|[/inlmath], ali kvadriranjem korena nekog broja (kao što je ovde slučaj) ne treba pisati apsolutnu vrednost tog broja. Ako se taj broj nalazio pod korenom, onda već postoji pretpostavka da je taj broj nenegativan, kako bi izraz bio definisan u realnom domenu.
Osim toga, izraz koji si ovde (greškom) stavio pod apsolutnu vrenost, ionako je pozitivan bez obzira na to da li [inlmath]x\to +\infty[/inlmath] ili [inlmath]x\to -\infty[/inlmath], jer su mu u oba slučaja i brojilac i imenilac istog znaka (oba pozitivna za [inlmath]x\to +\infty[/inlmath], odnosno oba negativna za [inlmath]x\to -\infty[/inlmath]).
Gamma je napisao:[dispmath]\lim_{x\to\infty}\frac{x^2-5x+3}{\left(-x^2-2x+3\right)+(x+3)\sqrt{\frac{x^3}{x+3}}}=[/dispmath]
Sada dolazimo do ubianja muhe jednim udarcem. [inlmath](x+3)[/inlmath] treba da ubacimo pod korijen i to zavisi gdje [inlmath]x[/inlmath] teži. To radimo preko funkcije signum i apsolutne vrijednosti.
[dispmath]\lim_{x\to\infty}\frac{x^2-5x+3}{\left(-x^2-2x+3\right)+\mathrm{sgn}|x+3|\sqrt{\frac{x^3}{x+3}}}=[/dispmath]
Ovde imaš grešku, što si [inlmath]\left(x+3\right)[/inlmath] napisao kao [inlmath]\mathrm{sgn}\left|x+3\right|[/inlmath]. Signum funkcija može po definiciji dati samo vrednosti [inlmath]-1[/inlmath], [inlmath]0[/inlmath] ili [inlmath]1[/inlmath] (za negativan broj, nulu ili pozitivan broj, respektivno), tako da ne možeš neki izraz koji može imati bilo koju realnu vrednost (ili koji, kao u ovom slučaju, teži beskonačnosti), zameniti signum funkcijom. Za bilo koji realan broj [inlmath]a[/inlmath] važi [inlmath]a=\mathrm{sgn}\:a\cdot\left|a\right|[/inlmath], prema tome, trebalo je da [inlmath]\left(x+3\right)[/inlmath] napišeš kao [inlmath]\mathrm{sgn}\left(x+3\right)\cdot\left|x+3\right|[/inlmath].
Pa, onda, sledeći korak:
Gamma je napisao:[dispmath]\lim_{x\to\infty}\frac{x^2-5x+3}{\left(-x^2-2x+3\right)+\mathrm{sgn}|x+3|\sqrt{\frac{x^3}{x+3}}}=[/dispmath][dispmath]\lim_{x\to\infty}\frac{x^2-5x+3}{\left(-x^2-2x+3\right)+\mathrm{sgn}\sqrt{x^4+3x^3}}=[/dispmath]
Ovde si [inlmath]\left|x+3\right|[/inlmath] ubacio pod koren kao da to nije argument signum funkcije (ili, možda, i nije, ali šta je onda njen argument ako to nije?) Ovako signum funkcija ostade bez svog argumenta, osim ako u ovom izrazu koren ne predstavlja njen argument, ali tu tek ne vidim nikakvog smisla.

Dakle, svuda gde ti stoji [inlmath]\mathrm{sgn}[/inlmath], treba, zapravo, da stoji [inlmath]\mathrm{sgn}\left(x+3\right)[/inlmath]. Onda bi sve ovo bilo OK.
Gamma je napisao:[dispmath]\lim_{x\to +\infty}\frac{x^2-5x+3}{\left(-x^2-2x+3\right)+\sqrt{x^4+3x^3}}\cdot\frac{\frac{1}{x^2}}{\frac{1}{x^2}}=[/dispmath][dispmath]\lim_{x\to +\infty}\frac{1}{-1+\sqrt{1}}=\frac{1}{0}=+\infty[/dispmath]
Ovo gore treba da bude [inlmath]-\infty[/inlmath] sve sam pregledao par puta i stvarno ne mogu da nađem grešku.
Greška ti je upravo tu što si napisao da je [inlmath]\frac{1}{0}=+\infty[/inlmath]. Kada imamo izraz [inlmath]\frac{1}{0}[/inlmath], on nije ni [inlmath]-\infty[/inlmath] ni [inlmath]+\infty[/inlmath], on je nedefinisan. Ako je u imeniocu neka negativna vrednost vrlo bliska nuli (to se obeležava sa [inlmath]0^-[/inlmath]), tada će vrednost tog razlomka biti [inlmath]-\infty[/inlmath]. I obratno, ako je u imeniocu neka pozitivna vrednost vrlo bliska nuli (to se obeležava sa [inlmath]0^+[/inlmath]), tada će vrednost tog razlomka biti [inlmath]+\infty[/inlmath]. E, u ovom slučaju u imeniocu nemaš nulu, već imaš neku negativnu vrednost vrlo blisku nuli.
Možeš se uveriti da [inlmath]\left(-x^2-2x+3\right)+\sqrt{x^4+3x^3}[/inlmath] ima negativnu vrednost (za [inlmath]x\to +\infty[/inlmath]) tako što uporediš apsolutne vrednosti oba sabirka – videćeš da je za [inlmath]x\to +\infty[/inlmath] sabirak [inlmath]\left(-x^2-2x+3\right)[/inlmath] veći po apsolutnoj vrednosti od sabirka [inlmath]\sqrt{x^4+3x^3}[/inlmath], a pošto sabirak [inlmath]\left(-x^2-2x+3\right)[/inlmath] ide u negativnu beskonačnost za [inlmath]x\to +\infty[/inlmath], to će on „odneti prevagu“ nad sabirkom [inlmath]\sqrt{x^4+3x^3}[/inlmath] koji ide u pozitivnu beskonačnost, pa će njihov zbir biti negativan, iz čega zaključujemo da je imenilac posmatranog razlomka negativan, a pošto mu je brojilac pozitivan, to vrednost celog razlomka mora biti negativna, prema tome, ne može nikako težiti u pozitivnu, već isključivo u negativnu beskonačnost.